Situacija nije zabrinjavajuća, situacija je katastrofalna. Tim je riječima gošća Dnevnika Nove TV opisala stanje mentalnog zdravlja kod mladih u Hrvatskoj. Gotovo 300 posto je rast broja pokušaja samoubojstava kod mladih, rekli ste da imamo "tihu pandemiju samoozljeđivanja djece", što se događa? Prije 10, 20 godina kao da je postojalo neko drugačije, bolje djetinjstvo, pitala je reporterka Dnevnika Nove TV Valentina Baus.
"Ljudi ne vole govoriti o nekadašnjim i sadašnjim vremenima, ali svi mi koji smo odrastali prije 15, 20 i više godina složit ćemo se da je situacija daleko alarmantnija i ja se usudim reći - katastrofalna", kaže psihijatrica i ističe kako je krajnje vrijeme da u fokus stavimo mentalno zdravlje mladih u dobi do 18. godine života, koji su posljednjih godina itekako nastradali.
Pročitajte i ovo
ZNATE LI ŠTO JE BDD?
''Mislio sam da svi gledaju u liniju gdje mi kosa počinje na čelu...'': Poremećaj o kojem se u Hrvatskoj ne govori
Baus je zanimalo i s čim se liječnici koji svaki dan rade s djecom susreću u posljednje vrijeme.
"Nekada smo govorili o anksioznim poremećajima, o nekim lakšim oblicima depresije, nekakvo nesnalaženje s vršnjacima... Nažalost, zadnjih godina, ako gledamo kliničku sliku, to su prije svega ozbiljna depresivna stanja, apatija, problemi snalaženja s vršnjacima, problemi agresije - ne samo prema sebi, nego i prema drugima, nažalost često i prema roditeljima. Ali i djeca koja su, nažalost, sve češće žrtve različitih oblika zlostavljanja. Vrlo često imate dijete koje je tužno, samo, obeshrabreno, depresivno, nezadovoljno sobom, nezadovoljno obitelji u kojoj živi, nezadovoljno školom. Na neki način dijete vrlo često smatra da je odgovorno za sve i da je jedini izlaz iz te situacije, nažalost, da se ubije", pojašnjava liječnica te ističe kako su dobne granice sve niže. Nekada se govorilo o pokušajima suicida među najrizičnijim adolescentima, a danas se radi o djeci od 9, 10 godina.
Roditelji često kažu da nisu ništa primijetili, pitali su dijete kako je, dijete je reklo ''dobro sam''. Je li dovoljno pitati dijete kako je ili roditelji trebaju ipak nešto više napraviti? Možete li dati savjet, pitala je reporterka psihijatricu.
"Nažalost, roditelji često ne prepoznaju neke očite probleme kod svoje djece. Prije svega ne prepoznaju ono što je vrišteće - dijete koje se povlači, koje je vrlo često impulzivno, nezadovoljno, dijete koje ne ide i ne želi ići u školu, nema vršnjake, otuđuje se, ne sviđaju mu se neke sportske aktivnosti, koje se mijenja izgledom, fizički, psihički, dijete koje vrlo često izbiva vani tijekom noći, kasno dolazi kući", nabraja liječnica te dodaje kako roditelji znaju opisivati djecu "kao da to više nije moje dijete, kao da ga ne prepoznajem". Dodig Ćurković ističe i da ljudi danas često ne prepoznaju ni društvo u kojem se kreću njihova djeca i na koji način provode slobodno vrijeme.
Pročitajte i ovo
Nošenje s neizvjesnošću
Izloženi ste stresu, strah vas je rata ili ste u brizi od novog potresa? Ove udruge i organizacije vam mogu pomoći
Pročitajte i ovo
VAŽAN PODSJETNIK
Kraj školske godine opet kuca na vrata: ''Koja je cijena petice?''
Za kraj ističe i kako društvene mreže, uređene slike i nerealne tjelesne proporcije, uspjeh preko noći - loše utječu na mentalno zdravlje djece. "Sve je veći broj mladih djevojaka koje imaju poremećaje prehrane, sve je veći broj mladih djevojaka koje vrlo rano stupaju u spolne odnose, surfaju po stranicama koje su često predmetom pedofilskog sadržaja, roditelji često ne znaju što njihova djeca rade na internetu, s kim se dopisuju, kome šalju slike. Bez društvenih mreža ne možemo, ali na koji način usmjeriti mlade, to je odgovornost i uloga svih nas koji se bavimo djecom, ali i uloga škole i vrtića", kazala je liječnica.
Ne ustručavajte se potražiti pomoć
Ako se vi ili netko vama blizak suočava s određenim psihološkim poteškoćama ili se jednostavno nalazite na životnom raskršću u potrazi da pravom odlukom, nemojte se nikad ustručavati i pitati za pomoć i razgovor. Donosimo vam nekoliko kontakata gdje možete porazgovarati s punim povjerenjem sa stručnjacima koji će vam sigurno pomoći:
Centar za krizna stanja i prevenciju suicida pri KBC-u Zagreb
Nazovite na telefon 01 2376 470 kad god vam zatreba pomoć od 0 do 24 sata, liječnici su uvijek spremni porazgovarati s vama i pomoći vam. U Centar za krizna stanja pri KBC-u Zagreb možete doći i bez najave i uputnice svakim danom između 8 i 20 sati.
Hrabri telefon
Ako ste maloljetno dijete ili roditelj koji se suočava s različitim odgojnim izazovima, možete se obratiti stručnjacima na Hrabrom telefonu. Ako ste dijete, nazovite na besplatni broj 116 111.
Broj Hrabrog telefona za mame i tate je 0800 0800. Linija je otvorena svakim radnim danom od 9 do 20 sati.
Psihološki centar TESA
Psihološki centar TESA udruga je koja već 25 godina daje besplatnu psihološku pomoć i podršku zdravom razvoju građana.
Nazovite na broj: 01 4828 888 - radnim danom od 10 do 22 sata ili im se javite mailom za savjet: psiho.pomoc@tesa.hr
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr