"U Strategiji se ne pridaje značaj činjenici da pola osnovnih škola nema psihologa, a nema podatka ni o broju bolničkih ležajeva za djecu i mlade, iako je mentalno zdravlje djece i mladih ozbiljno ugroženo u pandemijskim uvjetima", upozorila je psihologinja Tanja Dejanović Šagadin u komentaru u sklopu javnog savjetovanja o Nacrtu Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja 2022. – 2030.
Komentare i primjedbe dostavili su uredi pučke pravobraniteljice i pravobraniteljice za djecu, brojni psiholozi i psihijatri, Grad Zagreb, strukovne udruge i komore. Tako je Ured pučke pravobraniteljice upozorio da je u Strategiji izostavljeno definiranje ključne mjere - smanjivanje lista čekanja i osiguravanje pravodobnog liječenja osoba s problemima mentalnog zdravlja.
Pročitajte i ovo
Pravobraniteljica za djecu upozorava na nedovoljan broja dječjih i adolescentnih psihijatara te ističe nužnost povećanja broja specijalizacija psihijatara u svim dijelovima države.
"Treba osigurati uvjete za stacionarno psihijatrijsko liječenje djece na području Dalmacije jer djeca s tog područja mogu biti stacionarno liječena tek u Zagrebu ili Rijeci, čime se krši njihovo pravo na liječenje što bliže mjestu stanovanja i obitelji", upozorava pravobraniteljica.
Snažne reakcije na stavku o financiranju
S obzirom na premali broj stručnjaka za dječju i adolescentnu psihijatriju, potpuno je nejasno kako je moguće da je provedba Strategije zamišljena bez dodatnog budžeta, ističe Tanja Dejanović Šagadin.
Posebno je snažne reakcije izazvala stavka o financiranju u kojoj se navodi da nije predviđeno izdvajanje nikakvih dodatnih sredstava za njezinu provedbu, odnosno da će se financirati iz proračuna koji dobilo Ministarstvo zdravstva za ovu godinu i u projekcijama za 2023. i 2024.
Zagrebačko psihološko društvo iznenađeno je odlukom da "već zaduženi i potkapacitirani sustav zdravstva dobiva na sebe i provedbu cijelog seta mjera predviđenih Strateškim okvirom, a bez mogućnosti dodatnog budžetiranja za provedbu u sljedeće tri godine".
Pročitajte i ovo
"Budući da nije moguće uvoditi promjene bez ikakvih ulaganja, to znači izbor vladajućih da se ne radi na unapređenju cjelokupne brige za mentalno zdravlje građana", tvrdi Zagrebačko psihološko društvo i traži promjene u financiranju.
Psihologinja Snježana Grgić također smatra da su za provedbu strategije nužna dodatna financijska ulaganja, i to ne samo na poziciji Ministarstva zdravstva već i niza drugih ministarstava, poput rada, obrazovanja, financija...
Novac bi, kaže Grgić, trebalo usmjeriti u financiranje državnih i nevladinih organizacija koje se bave mentalnim zdravljem.
