Iako ulaganje u mentalno zdravlje jamči budućnost, ono u Hrvatskoj i dalje nije prepoznato kao sastavni dio općeg zdravlja i blagostanja, niti je uvršteno u prioritete javnih politika. Upozoravaju na to već duže vrijeme i stručnjaci i stručnjakinje za mentalno zdravlje, no njihovi apeli i dalje lebde u nekom zrakopraznom prostoru. Hrvatska, naime, već šest godina čeka novu Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja.
Problemi i poremećaji mentalnog zdravlja predstavljaju jedan od aktualnih zdravstvenih izazova i prioriteta u Europi i svijetu. U Hrvatskoj su se smjestili odmah iza kardiovaskularnih i malignih bolesti te su po brojnosti jedan od vodećih uzroka hospitalizacija u radno-aktivnoj dobi i vodeći uzrok prema trajanju bolničkog liječenja. S udjelom od oko 25 posto mentalni poremećaji predstavljaju jedan od vodećih uzroka invaliditeta u Hrvatskoj.
Istovemeno, postojeći sustav zdravstvene skrbi za osobe s problemima i poremećajima mentalnog zdravlja naglašeno je usmjeren na institucionalizaciju i skrb kroz bolnički sustav, dok su suvremeniji sustavi usmjereni na skrb na razini zajednice, pri čemu se zdravstvena zaštita odmiče od velikih ustanova prema općim bolnicama, primarnoj zdravstvenoj zaštiti i lokalnoj zajednici. Zbog brojnih pozitivnih učinaka na zdravstveno stanje pacijenata, društvo i na podizanje razine kvalitete te smanjenje troškova zdravstvenog sustava, skrb u zajednici je smjer koji potiče i Europska unija (EU).
Znaju to sve dobro i u resornom Ministarstvu i u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). No, što poduzimaju? Pogotovo ako nisu smetnuli s uma da politika mentalnog zdravlja uključuje skrb za ozdravljenje osoba oboljelih od mentalnih bolesti, ali i brigu za pozitivno mentalno zdravlje cijele populacije.
''Pratimo li brojke kada je u pitanju mentalno zdravlje?''
'Slijedi nam nova epidemija, za to se moramo pripremiti'', kazao je ministar zdravstva Vili Beroš prije nekoliko dana sjetivši se opet više ili manje prigodno mentalnoga zdravlja. Na kakve pripreme ministar misli, u kojem smjeru smjera, ostalo je nepoznato. Brojke novozaraženih više nisu toliko važne, kazao je, dok je negdje ostalo visjeti pitanje: pratimo li brojke kada je u pitanju mentalno zdravlje?
A ima ih raznih koje bi se moglo spomenuti, poput onih na koje ukazuju iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD), da ljudi koji se javljaju za pomoć do termina za prvi susret ili pregled čekaju između četiri tjedna do čak pet mjeseci, a situacija se dodatno pogoršava kada je potreban tretman koji je vrlo teško dobiti onoliko često koliko je to potrebno - po pravilima struke tretman i psihoterapija odvijaju se jednom tjedno do jednom u 10 dana.
Time se šalje jako loša poruka, upozoravaju psiholozi, obeshrabruje ljude, pogotovo jer mnogi dodatno zbog utjecaja epidemije i potresa imaju mentalne poteškoće, ali zbog straha od stigme ne traže pomoć pa je nužno raditi na prevenciji, ranom prepoznavanju i liječenju mentalnih poremećaja. Naime, stigmatizacija osoba s poremećajima mentalnog zdravlja jako je raširena i često dovodi do socijalne izolacije i diskriminacije pojedinaca.
Sve pobrojano samo su neki od problema sustava, a polazišna točka pomoći trebala bi biti Nacionalna strategija mentalnog zdravlja – koju, ponovimo, Hrvatska čeka već šest godina. Ali neće još dugo, pokušavaju nas uvjeriti iz Ministarstva zdravstva.
Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja samo što nije?
''Sam dokument je završen i već neko vrijeme čeka na mišljenja tijela državne uprave što je nužna procedura kako bi se spomenuta Nacionalna strategija usvojila na Vladi''', kazali su za DNEVNIK.hr iz Ministarstva zdravstva iz kojeg su istaknuli i da se započelo s formiranjem povjerenstava te akcijskih planova po svim područjima pa bi se Nacrt Strateškog okvira za zaštitu mentalnog zdravlja 2022.-2030. uskoro trebao naći u javnoj raspravi.
Zvuči kao olakšanje - napokon, sve dok iz zaborava ne izvučemo činjenicu da se taj ''skorašnji početak javne rasprave'' spominje već par godina, a ključni strateški dokument nikako da ugleda svjetlo dana.
A čekaju ga mnogi, kako stručna i šira javnost, tako i ponajviše oni kojima je pomoć najpotrebnija: svi oni koje još od ranije ili dodatno nakon panedmije i potresa muče siromaštvo, nezaposlenost, smrt voljene osobe, prekid veze, bolest, posljedice s obzirom na stradanja u ratu… najugroženiji iz najranjivijih društvenih skupina - siromašni, djeca koja odrastaju u siromaštvu, manjinske skupine poput migranata, Roma, LGBT osoba, stariji i nemoćni, osobe koje se liječe od psihičkih bolesti.
Između kauča i fotelje: Izbori su malo odgodili stvar
Podsjetimo, donošenje Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja bilo je u planu još za 2019., naime, stručni dio dokumenta i tada je bio izrađen i u pripremi za daljnju proceduru. Međutim, do zastoja je došlo zbog smrti predsjednika Povjerenstva za izradu i praćenje provedbe Strategije prof. dr. Vlade Jukića. Nacrt dokumenta je bio završen tek krajem 2019. te je u proceduru donošenja ušao početkom 2020., no dio procedure se moralo ponoviti zbog izmjene naziva tijela državne uprave.
Na pripremi teksta Strategije radili su članovi i članice Povjerenstva koje je imenovalo Ministarstvo, a riječ je o 19 osoba, stručnjaka i stručnjakinja iz područja zaštite mentalnog zdravlja iz Klinike za psihijatriju Vrapče, KBC-a Zagreb, KBC-a Sestre milosrdnice, KBC-a Split, KBC-a Osijek, KBC-a Rijeka, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ministarstava nadležnih za zdravstvo, socijalnu skrb, rad i pravosuđe te Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predstavnika i predstavnica organizacija civilnog društva.
Temelj za Nacrt Strateškog okvira za zaštitu mentalnog zdravlja 2022.-2030. bili su rezultati i smjernice proizašle iz projekta: "Osiguravanje optimalne skrbi za osobe s mentalnim poremećajima" te međunarodni relevantni strateški dokumenti vezani za unaprjeđenje i zaštitu mentalnog zdravlja, ističu iz Ministarstva zdravstva.
Pročitajte i ovo
Strateški okvir, objašnjavaju, ''obuhvaća područja unaprjeđenja i promicanja mentalnog zdravlja s posebnom pažnjom prema ranjivim skupinama, prevenciju, rano otkrivanje i liječenje mentalnih poremećaja, mentalno zdravlje u zajednici s fokusom na osnaživanje i uključivanje korisnika i korisničkih udruga te uspostavu mobilnih timova za prožanje intervencija u zajednici odnosno kući korisnika, usmjerenima k oporavku''.
Podsjećaju i da je započeo EU Joint Action ImpleMENTAL projekt u kojemu sudjeluje 21 europska zemlja, a u kojemu Hrvatska vodi jedan radni paket.
''Cilj projekta je uspostava najboljih europskih praksi u uspostavi zaštite mentalnog zdravlja u zajednici putem mobilnih timova po belgijskom modelu te prevencije suicida po austrijskom modelu "SUPRA". Hrvatska se u okviru projekta obvezala implementirati obje prakse te će smjernice, protokoli i alati za reorijentaciju sustava zaštite mentalnog zdravlja biti dio akcijskih planova, poglavito dio akcijskih planova za mentalno zdravlje u zajednici i rano otkrivanje mentalnih poremećaja, kroz koji se planira uvođenje oportunističkih probira na rizike mentalnog zdravlja uključujući i rizike za suicid, što je navedeno u nacrtu novog Strateškog okvira'', doznajemo u Ministarstvu zdravstva.
Ističu i da u svim županijskim zavodima za javno zdravstvo postoje službe za mentalno zdravlje u kojima djeluju psihijatrijski timovi sastavljeni od liječnika psihijatra, psihologa i medicinske sestre i/li tehničara kako bi skrb za mentalno zdravlje bila što dostupnija građanima.
''Službe, odnosno timovi za zaštitu mentalnog zdravlja u zavodima za javno zdravstvo su plaćeni od strane HZZO-a, dakle za građane su njihove usluge besplatne te su usluge dostupne svakome, bez uputnice. Telefoni na koje se mogu zakazati termini, ili, po potrebi, dobiti psihološka pomoć dostupni su na svim web stranicama županijskih zavoda za javno zdravstvo. Ukupno na razini Hrvatske postoji 49 takvih timova. Uz to, u pojedinim domovima zdravlja postoji posebno organizirana djelatnost zaštite mentalnog zdravlja, odnosno psihijatrijska skrb te postoje dostupne telefonske linije za krizna stanja koje su otvorene 24 sata'', zaključuju iz resornog Ministarstva.
Ulaganje u mentalno zdravlje jamči budućnost
Upitno, barem zasad ostaje, koliko će u obzir biti uzeta činjenica da u
Hrvatskoj velika nejednakost vlada i u pružanju kvalitetne zdravstvene usluge.
Primjerice, kao što često upozoravaju iz Hrvatskog saveza za mentalno zdravlje, u manjim mjestima, ljudi ne dobivaju nikakav tretman u smislu individualnih ili grupnih psihoterapija nego jednostavno samo dobiju psihofarmake i ležanje, a kad se vrate iz bolnice u svojoj sredini nemaju mrežu psihosocijalne podrške da mogu otići negdje se rehabilitirati, osim ako postoji neka udruga.
Veliki problem je i nedostatak stručnjaka i stručnjakinja, pogotovo onih dostupnih kroz razne sustave, a posebna važnost leži upravo u prevenciji što su okazala i razna istraživanja.
Pročitajte i ovo
Naime, rane intervencije na razini zajednice, kao što je primjerice ulaganje u kvalitetno roditeljstvo ili promoviranje mentalnog zdravlja u školama kroz učenje emocionalnih i socijalnih vještina, pozitivno utječu na mentalno zdravlje djece i mladih te se taj pozitivan utjecaj nastavlja i u odrasloj dobi.
Međutim, na što struka učestalo upozorava, u Hrvatskoj se i dalje puno više ulaže u liječenje, nego u prevenciju iako je ulaganje u mentalno zdravlje jamac zdrave budućnosti.
