Sustav zaštite mentalnog zdravlja i prije pandemije i potresa u Hrvatskoj je bio nedovoljno opremljen i neorganiziran. Ključnog dokumenta nema već godinama, izostaje prevencija i pravovremena intervencija te usklađenosti niza javnih politika s onom zdravstvenom. A nema zdravlja bez mentalnog zdravlja i ono je posao za cijelu zajednicu.

Galerija Ministar zdravstva Vili Beroš Vili Beroš, Andrej Plenković Ilustracija +0 Demografija nije samo pitanje broja stanovnika

Jedna od četiri osobe pati od nekog problema mentalnog zdravlja, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije, a u budućnosti će taj broj još rasti, naime, depresivni poremećaj do 2030. bit će vodeći uzrok invaliditeta.

Stoga je iznimno važno raditi na prevenciji i dostupnosti liječenja te destigmatizaciji osoba s mentalnim poteškoćama i poboljšanju njihove rehabilitacije i reintegracije u društvo.

A sve to, učestalo upozoravaju stručnjaci, nije samo pitanje psihijatrije već i sustava odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije - mentalno zdravlje zapravo je strateško pitanje svake pojedine zemlje.

U tom je kontekstu još više nepojmljivo da Hrvatska već više od pola desetljeća nema jedan od ključnih strateških dokumenata, a pitanje mentalnog zdravlja i dalje je često na razini trivije ili tabua te vrlo plodno tlo za stigmatizaciju. 

Ministar zdravstva Vili Beroš Vili Beroš, Andrej Plenković (Foto: Matija Habljak / Pixsell)

Hoće li prije završiti pandemija ili će Hrvatska dobiti Strategiju zaštite mentalnog zdravlja?

Hrvatska se mora pripremiti i za epidemiju mentalnih bolesti koja slijedi kad završi pandemija koronavirusa, kazao je krajem prošloga tjedna Vili Beroš, prvi čovjek Ministarstva zdravstva u kojemu je ranije bio i pomoćnik ministra, a koje već godinama priprema Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja.

Hrvatska je taj strateški dokument imala za razdoblje od 2011. do 2016., a novi - iako je njegov stručni dio bio izrađen i u pripremi za proceduru donošenja planiranu u sad već dalekoj 2019. - nikako da ugleda svjetlo dana. Gdje je, zašto i kako zapelo, samo su neka od pitanja koja je DNEVNIK.hr ponovno uputio Ministarstvu zdravstva i čeka odgovore.


Slika nije dostupna Ravnatelj Klaićeve o porastu broja malih pacijenata: ''Tjeskoba, nemir, zatvorenost, promjena ponašanja... Korona je ostavila traga na djecu''

Iako postojanje same Strategije neće riješiti probleme jer bez implementacije svaki je dokument mrtvo slovo na papiru, ona je, kao zakonski okvir i pokazatelj u kojem smjeru Hrvatska želi ići, polazišna točka za planiranje, organizaciju, financiranje i nadziranje učinkovitosti programa promocije mentalnog zdravlja.

Ključ je u usklađenosti niza javnih politika s onom zdravstvenom uz naglasak na prevenciju i osiguravanju jednake dostupnosti službi za mentalno zdravlje i njihovih programa svim osobama u Hrvatskoj, u kojoj je mentalno zdravlje građanki i građana zbog starih trauma poput rata i siromaštva te sve lošije ekonomske situacije bilo načeto i prije pandemije i potresa.

Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja

Podsjetimo, Svjetska zdravstvena organizacija definira mentalno zdravlje kao ''stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici. Iz definicije zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije koja kaže da je ''zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti'', vidljivo je da nema zdravlja ako nema mentalnog zdravlja.

Mentalno zdravlje, ističu stručnjaci, ne znači da smo uvijek sretni i dobro raspoloženi. Svi se suočavamo sa životnim teškoćama, stresovima i gubicima i tada se osjećamo ustrašeno, zabrinuto, ljutito, tužno… Dobro mentalno zdravlje omogućava nam da svoje emocije prihvatimo i uhvatimo se u koštac s teškoćama koristeći se svojim resursima, vještinama i sposobnostima.

Ministar zdravstva Vili Beroš Demografija nije samo pitanje broja stanovnika (Foto: Srecko Niketic / PIXSELL)

Na termine kod psihologa i ostalih stručnjaka čeka se po nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci

U moru crnila dobra je vijest da je među građanima svijest o potrebi za podrškom stručnjaka iz područja mentalnog zdravlja porasla, ističu psihologinje Sena Puhovski i Marija Stojević iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD): ''Mi koji radimo u praksi svakodnevno uviđamo da se ljudi javljaju za pomoć, no do termina za prvi susret ili pregled čekaju po nekoliko tjedana ili čak nekoliko mjeseci. Situacija se dodatno pogoršava kad je potreban tretman koji je vrlo teško dobiti onoliko često koliko je to potrebno. Naime, po pravilima struke tretman i psihoterapija odvijaju se jednom tjedno do jednom u 10 dana.''

''U ozbiljnom smo problemu. Pozvali smo ljude u potrebi da nam se jave. Potaknuli ih da osvijeste kako su i da se jave stručnjacima ako nisu dobro. Ljudi nisu dobro i sve se više javljaju za pomoć, no mi ih ne možemo pravovremeno primiti ili, čak i ako možemo, ne možemo im osigurati adekvatan tretman. Važno je zastati i dobro se zagledati u situaciju u kojoj se nalazimo i njezine moguće posljedice'', ističu.

Ilustracija Stručnjaci očekuju porast broja oboljelih od depresije: Ona je izlječiva, ali je treba na vrijeme prepoznati

''Koju poruku kao društvo šaljemo čovjeku kojeg smo napokon motivirali da se javi stručnjaku mentalnog zdravlja, a onda ga ovaj može primiti za dva mjeseca? Ili tri? Ili šest? Koju poruku šaljemo djeci i mladima koji su previše tjeskobni ili depresivni da bi išli u školu, koji se ozljeđuju? Koju poruku šaljemo starijim građanima koji se boje i koji su sami? Koju roditeljima male djece koji rade od kuće i moraju pomiriti roditeljstvo s poslom i preplavljeni su? Poruka koju šaljemo činjenicom da s tim ljudima naprosto nemamo kamo jest: 'Niste važni. Jaki smo na riječima, ali ne i na djelima. Zapravo, nismo i ne možemo biti tu za vas. Sami ste i prepušteni sebi. Snađite se kako znate i umijete''', upozoravaju stručnjakinje za mentalno zdravlje.


''Šanse za stručnu pomoć koja bi bila na vrijeme i redovita najveće su u privatnom sektoru, što je posebno zabrinjavajuće u zemlji u kojoj mnogi građani nemaju sredstava za osnovne životne potrebe", upozoravaju iz ZPD-a.

Stoga i po tko zna koji put opet zahtijevaju od odgovornih i nadležnih za zdravlje ljudi u ovoj zemlji da shvate ozbiljno probleme s kojima se građani svakodnevno susreću: ''Otvorite nove Centre za mentalno zdravlje, zaposlite stručnjake u zdravstvu, omogućite psihoterapiju kroz sustav, uključite pregled psihologa u sistematske preglede, kreirajte napokon Nacionalnu strategiju za mentalno zdravlje.''

Ministar zdravstva Vili Beroš Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Ljudi ne mogu dovijeka čekati da dođu bolji dani

Jer, na kraju, ponovno se vraćamo na priču o odgovornosti, podsjećaju Puhovski i Stojević: ''Osobna je odgovornost građana i građanki da stručnu pomoć traže. Naša je stručna odgovornost govoriti o tome zašto je potrebna briga o mentalnom zdravlju. Naša je odgovornost i govoriti o tome da danas, dvije godine nakon početka epidemije i razornih potresa u Hrvatskoj, naprosto ne možemo, a pogotovo ne kroz sustav, pokriti potrebe svih onih koji našu stručnu pomoć trebaju. No, iako važno, sve ovo je nedostatno jer nedostaje odgovornost donositelja odluka, onih koji bi trebali voditi naše društvo kroz krize vodeći se pritom prvenstveno dobrobiti građana i građanki''.

Lorena Zec, Jasenka Pregrad Zločin i kazna: Je li Hrvatska zemlja koja voli nasilje i mrzi žene i jesu li svjedoci zločina u Rijeci nasilnici ili žrtve?
Kontracepcija Objavljen Atlas kontracepcije: Hrvatska u crvenom, zdravlje je sve skuplje, žene i dalje na udaru

Posljedice epidemije ćemo osjećati još dugo nakon što i posljednji oboljeli bude izliječen, ističu Puhovski i Stojević: ''Kraj epidemije neće sam po sebi poboljšati naše živote onako kako ih je njezin početak pogoršao. Isto kao što naši klijenti ne mogu čekati četiri tjedna ili pet mjeseci, tako ni ovo društvo ne može zauvijek čekati da bolji dani dođu. Ne bez ozbiljnih posljedica. Ne možemo znati što bi pokazao PCR test mentalnog zdravlja građana i građanki naše zemlje, no antigenski test odavno pokazuje dvije ignorirane crtice.''

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju