Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Biskupska komisija Iustitia et pax poslala je opsežnu izjavu o graničnim problemima Hrvatske sa svojim susjedima. Izrazila je zabrinutost 'ishitrenim' potezima vlasti koji bi mogli dovesti do nemira.


Izjavu Komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) "Iustitia et pax" o granicama pod nazivom "O dobru mira - plodu pravde i istine" predstavili su danas predsjednik Komisije sisački biskup mons. Vlado Košić, tajnik Komisije Gordan Črpić te član Neven Šimac, koji su istaknuli kako dijele zabrinutost pred ishitrenim potezima javnih vlasti u složenim graničnim pitanjima naše zemlje, podsjetivši kako granična pitanja treba rješavati isključivo po međunarodnom pravu i u svjetlu znanstvenih činjenica i stručnih prosudbi.

Vezani članci Neda Ćalić Novi prosvjed na granici, stanovnici odsječeni od svijeta: "To nitko od velikih ljudi ne razumije" Aržano - Građani traže otvaranje granica - 3 Mještani traže otvaranje graničnog prijelaza: "Užas! Ovo nije bilo nikad kao sad"

>> Dubrovnik odbio ratifikaciju ugovora o granici između Hrvatske i BiH!

U izjavi se navodi kako članovi Komisije kao kršćani i zauzeti građani žele i očekuju "da se naša država potrudi oko održivoga mira i sigurnosti i kad se radi o njoj samoj i o njezinu susjedstvu. Komisija izražava duboku zabrinutost za mir, zasnovan na istini, pravdi i međunarodnom pravu ovdje, kod nas", navodi se i dodaje kako hrvatski predstavnici prečesto zaboravljaju da je poštivanje teritorijalne cjelovitosti - tj. državnih granica i njihove nepovredivosti - bitan uvjet jednakosti, mira i suradnje među državama.

Podsjeća kako su ta načela proklamirali osnivači UN-a u Povelji UN 1945, a potom i predstavnici država sudionica Konferencije o Europskoj sigurnosti i suradnji 1975. u Helsinkiju te se u svom Završnom aktu obvezali na poštivanje "teritorijalne cjelovitosti svake države sudionice" i "svih njihovih granica" te osudili "izravne i neizravne mjere prisile" i prisvajanja tuđega teritorija.

Komisija smatra kako usprkos jasnim i strogim načelima, koja proizlaze iz prirode demokratskih država, pa stoga i iz međunarodnog prava, već dva desetljeća pojedini hrvatski predstavnici pristaju, daleko od očiju građana, javnosti i Hrvatskog sabora, da odstupe od prava, od kojih ne odustaje ni jedna država, a to su teritorijalna cjelovitost i nepromjenjivost granica.

"Republika Hrvatska svoju državnu suverenost i nezavisnost temelji na volji svojih građana izraženoj na referendumu 19. svibnja 1991.", podsjeća Iustitia et pax i dodaje kako se ona temelji i na otporu agresiji i na oslobađanju okupiranih područja, koji su odnijeli brojne ljudske živote.

Biskupska lekcija iz povijesti

Napominje kako je Hrvatska svoju samostalnost i nezavisnost proglasila 25. lipnja 1991. i to u okviru tadašnjih granica prethodne Socijalističke Republike Hrvatske, poštujući opće načelo međunarodnog prava "uti possidetis iuris", tj. "poštivanja teritorijalnog statusa quo", kako je u svojem mišljenju 11. siječnja 1992. istaknula i Badinterova komisija.

Iustitia et pax ističe kako se kod nastanka novih država ili razdruživanja složenih državnih zajednica po međunarodnom pravu teritorij novonastalih država određuje po načelu zatečenoga stvarnog stanja na dan proglašenja samostalnosti. Zato je međunarodna zajednica kroz pravno mišljenje Arbitražne komisije potvrdila da granice bivših jugoslavenskih republika postaju međunarodno zaštićene, državne granice te da je svaka promjena tih granica silom - pravno ništavna, navodi se u izjavi i podsjeća kako hrvatska javnost zna da nakon II. svjetskog rata Federalna Država Hrvatska nije uključivala velika područja na svom sjeveru i jugu - istočni Srijem i jug ondašnje Dalmacije, koja je hrvatska Trojedna kraljevina bila unijela 1918. u prvu južnoslavensku državu.

Navodi također kako su za kopneno područje Hrvatske utvrđene granice Socijalističke Republike Hrvatske te napominje da razgraničenje između republika bivše države na moru nije bilo svugdje precizno utvrđeno, premda su postojale granice djelovanja ondašnjih republičkih vlasti i lučkih kapetanija. "Pravila o razgraničenju na moru određuje svjetski "ustav mora", tj. vrlo jasna pravila Konvencije UN-a o pravu mora (1982), koju su ratificirale 161 država i Europska unija", ističe Komisija i dodaje kako su među državama strankama Konvencije sve današnje obalne države na Jadranu, među kojima i države bivše SFRJ.

'Hrvati zabrinuti za pravdu i mir u ovom dijelu Europe'

Komisija smatra kako Hrvatska do danas nije ostvarila ta nedvojbena prava svake države, pa ocjenjuje da to izaziva zabrinutost hrvatskih građana za pravdu i mir u ovom dijelu Europe.

Iustitia et pax podsjeća kako hrvatska država i njezini građani na svojoj sjeveroistočnoj granici još uvijek ne ostvaruju svoja prava na Vukovarskoj i Šarengradskoj adi, ali i na znatnim prekodunavskom područjima, kao i to da se na desnoj obali Dunava nalazi manji dio područja, koji katastarski pripada građanima Srbije. "Međutim, hrvatskoj javnosti nije poznato kani li Republika Hrvatska rješavati taj dvostrani problem u skladu s međunarodnim pravom", pita Komisija HBK.

Komisija napominje kako Hrvatska i na zapadu još uvijek ne vrši svoja suverena prava na Svetoj Geri, usprkos nedvojbenoj hrvatskoj pripadnosti tog područja. "U savudrijsko-piranskoj uvali pak, privremeno stanje poštuje 'pravilo sredine', navodi Komisija i dodaje kako je Hrvatska prihvatila da konačno razgraničenje utvrdi međunarodna arbitraža, koja ne će odlučivati samo temeljem međunarodnog prava.

"Na jugu, prvi hrvatski predsjednik i bosansko-hercegovački predsjednik Predsjedništva potpisali su 1999. ugovor kojim bi, bude li ratificiran s pratećom dokumentacijom, došlo do prepuštanja vrha poluotoka Kleka, dvaju otočića i jedne hridi susjednoj državi", navodi se i dodaje kako ta kopnena područja povlače za sobom i morsko područje od desetak četvornih kilometara hrvatskih unutarnjih morskih voda.

Na krajnjem pak jugu sadašnjeg područja Republike, Hrvatska je bila prisiljena pristati na vrlo nepovoljan privremeni pravni režim, po kojem ne smije sama nadzirati čak ni svoje obalno more, podsjeća se u izjavi i napominje kako je susjedna Crna Gora, što je pravedno i hvale vrijedno, načelno pristala da to razgraničenje odredi Međunarodni sud pravde (ICJ).

Komisija ističe kako su teritorij i granice često rezultat povijesnih prilika i neprilika, ratova i ogromnih ljudskih patnji te ocjenjuje kako zbog toga ni jedna vlada i ni jedan predsjednik nemaju pravo odricati se od kopnenog ili morskog područja svoje države. Državno područje - kopneno, riječno, jezersko, morsko, podmorsko i zračno - nije ni roba, ni novac, a nije samo ni "nekretnina", pa Iustitia et pax ističe kako se "s teritorijem ne trguje". Državno područje je pitanje međunarodnog prava i ono nije tek interes, kako se čuje kod nas od ljudi nevičnih demokratskoj državi i pravu, ističe Komisija i dodaje kako interesi mogu biti i sebični i protupravni, dok je međunarodno pravo civilizacijski i etički doseg našeg vremena.

Trvenja, sukobi, velike nesreće...

"Ako Hrvatska ne ispravi dosadašnje krupne propuste i pogreške svojih predstavnika glede državnih granica, njezina uzmicanja i šutnje urodit će precedensima nepravde koji će postati opasan primjer za presizanja drugih država na trusnom jugoistoku i istoku našeg kontinenta, presizanja koja mogu izazvati trvenja, sukobe i velike nesreće, usuprot temeljnim vrijednostima istine - u pravednosti i mira - u dobrosusjedstvu, stoji u izjavi Komisije Iustitia et pax HBK. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook