Daržava će s jedne strane i banke s druge strane kao najveći vjerovnici u državi zajedno sjesti za stol i pokušati spasiti neke tvrtke koje imaju poslovnu perspektivu i koje se isplati spašavati.
Radi se o poduzećima koja su ili zbog lošeg menadžmenta ili kriminala ili krize došla pred zid i državi više ne mogu plaćati poreze a banaka ne mogu vraćati novac.
Država će se odreći dijela svojih potraživanja a Linić očekuje da i banke naprave isto pa će se ta potraživanja onda pretvoriti u vlasnički udio i novi će ljudi te tvrtke pokušati dići na noge i spasiti radna mjesta.
Nema sukoba
Nema sukoba bankara i Linića. Iz najveće domaće banke danas stižu poruke maksimalne potpore njegovom zakonskom planu za spašavanje posrnulih tvrtki kroz odricanje od potraživanja i preuzimanje vlasništva.
'Mislimo da će banke kao i država kao najveći vjerovnici u tvrtkama koje su zapale u teškoće, pogotovo u tvrtkama koje su izgubile svoj kapital, morati sjesti zajednički za isti stol i razgovarati koji su to najbolji modaliteti da se te tvrtke suportiraju u budućnosti i da se sačuvaju radna mjesta', ističe Marko Remenar, član Uprave Zagrebačke banke.
Remenar dodaje da će spašavati tvrtke koje imaju perspektivu te da će one morati biti puno efikasnije sa jačim vodstvom od onog koje ih je i dovelo u probleme. I Udruga banaka podržavaju Vladin plan.
Podrška reformama
'Banke podržavaju sve one reforme koje služe jačanju sigurnosti financijske industrije te oporavku i osnaživanju gospodarstva. Zasigurno nas očekuje godina u kojoj ćemo u dijalogu s Vladom uložiti dodatne zajedničke napore u restrukturiranje i poticanje pokretanja rasta gospodarstva, a u sklopu kojih treba razraditi model kako restrukturirati dio postojećih potraživanja, ne samo banaka već i svih
drugih vjerovnika', stoji u priopćenju Udruge banaka.
Model je jednostavan. Vjerovnici potraživanja pretvaraju u vlasništvo i onda tvrtku sa čistim računom dižu na noge. No stručnjaci upozoravaju da država pri donošenju odluka bankama ne smije prisilno nametati pravila već stvari rješavati dogovorom.
Zajednička rješenja
'Banke i središnja banka, Vlada i ministarstvo financija trebaju pronaći zajednička rješenja koja će ići u pravcu poticanja gospodarskog rasta, da banke mogu ostvarivati profit da poduzeća mogu dalje poslovati i otplaćivat kredite i da građani mogu imati posao, a za to sve skupa treba suradnja', kaže prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta.
Model dogovora Vlade i banaka trebao bi svoju konkretnost dobiti kroz novi Zakon o financijskom poslovanju. Postoje primjeri u Europskoj Uniji u kojima je država uspješno prisilila banke da uđu vlasničku strukturu velikih tvrtki a ovaj je model zapravo američki kojim se pokušava prisiljava vjerovnike i dužnike da se dogovore izvansudskim nagodbama a to najčešće znači ulazak u vlasničku strukturu.ili naravno otpis dugova bez toga.
No država ovdje treba biti oprezna jer stručnjaci sa ekonomskog fakulteta upozoravaju da metode prisile i diskrecijskog prava na slobodnom tržištu nisu dobre jer idu u pravcu povećanja neizvjesnosti, a vidjet ćemo kako će se priča razvijati kada se zakonski pridedlog doista i donese.
