Čelnici trinaest država Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u petak su se okupili u Solunu, na kraju grčkog predsjedanja tom organizacijom koje će preuzeti Crna Gora. Članice SEECP-a su Albanija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Kosovo, Moldavija, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija i Turska.
U drugi najveći grčki grad došao je hrvatski premijer Andrej Plenković, kao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Na večeru nakon sastanka kojoj je domaćin grčki premijer Kirijakos Micotakis stigao je i njemački kancelar Olaf Scholz koji je na turneji balkanskim prijestolnicama.
Članice SEECP-a Solunskom su deklaracijom ponovno izrazile potporu europskoj perspektivi država jugoistoka Europe, naglašavajući važnost reformi i europskih vrijednosti te jačanja međusobne ekonomske, infrastrukturne, političke, pa i obrazovne povezanosti. Osuđena je ruska invazija na Ukrajinu, a velik dio deklaracije posvećen je energetskoj krizi koju je potaknuo taj čin Moskve.
"Hrvatska je u dobroj poziciji s obzirom na činjenicu da je investirala u LNG terminal na Krku, otvoren prije godinu i pol, koji je funkcionalan i kojeg ćemo sad dodatno modernizirati i podići njegove kapacitete", rekao je Plenković.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"Želimo investirati i u naše plinovode i naftovode kako bi Hrvatska iskoristila svoj geostrateški položaj u novim okolnostima na najbolji mogući način, osigurala dovoljno plina i nafte za svoje potrebe, ali isto tako i za niz država potpuno ovisnih o ruskim fosilnim gorivima", dodao je hrvatski premijer.
Trinaest članica rezolucijom je pozvalo na ubrzanje tranzicije na održive izvore energije, no i zaključilo kako je prirodni plin "ključan izvor energije u dogledno vrijeme", do razvoja zelene tehnologije, te da su stoga od ključne važnosti LNG terminali i interkonekcije između plinovoda.
"Južni plinski koridor, istočni Mediteran, rezerve iz Crnog mora i izvedive rute transporta rješenje su za energetske potrebe jugoistoka Europe, zajedno s LNG-jem raznih međunarodnih dobavljača", stoji u rezoluciji.
Dokument se time, između ostalog, referira na sustav plinovoda koji iz Azerbajdžana, putem Gruzije, Turske, sjevera Grčke i Albanije doprema plin do Italije, a na koji bi se interkonekcijama i novim plinovodima trebale priključiti zemlje zapadnog Balkana, pa i Hrvatska, te na nalazišta plina u dva mora.
Zemlje jugoistoka Europe smatraju kako Europska unija može pomoći jačanju energetske stabilnosti tog dijela kontinenta financiranjem jačanja infrastrukture.
Podrška proširenju EU-a
Kao i na svakom skupu SEECP-a, formata osnovanog 1996. godine koji se smatra najvažnijim forumom za poboljšanje suradnje na jugoistoku Europe, jedna od glavnih tema bio je proces brže integracije i proširenja EU-a na države zapadnog Balkana.
"Želimo da taj proces bude strukturiran, kvalitetan i dobar, ali da se na tom putu svi drže postavljenih kriterija. Dobro je što je ovdje danas i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, kao i njemački kancelar Olaf Scholz, što predstavlja podršku jugoistoku kontinenta s vrha europske politike", rekao je hrvatski premijer.
Plenković se na marginama susreta kratko sastao s Michelom uoči nedjelje kad je predsjednik Europskog vijeća u Bruxelles pozvao čelnike političkih stranaka iz BiH kao nastavak njegovog posjeta Sarajevu.
Premijer mu je naglasio da samo izbornom reformom može doći do pune ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda u toj zemlji.
"To je pitanje koje se mora riješiti. Mi smo zemlja koja je prijatelj, susjed BiH, prva koja želi da ona ide naprijed", rekao je premijer.
"Upućeni smo jedni na druge i normalno da takav odnos zahtijeva jednu iskrenu, kvalitetnu, partnersku suradnju i rješavanje temeljnih pitanja", dodao je Plenković.
