"To je jedno od ključnih pravnih pitanja u reviziji Dublinske uredbe. Mi ćemo u pregovorima zaštititi naše nacionalne interese. Što se Hrvatske, gotovo ni u jednom slučaju ona nije zemlja prvog ulaska, nego najmanje drugog, na teritorij EU-a. Stoga želimo preciznu, proporcionalnu i jasnu sljedivost tih ulazaka kako bismo na taj način zaštitili hrvatske interese", rekao je Plenković.
Mini-summit EU-a sazvao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, a odazvalo se 16 država članica.
Pitanje migracija ponovno je dominatna tema oko koje se zemlje članice zbog različitih interesa sve više dijele, a to pitanje dovodi do napetosti i između europskih institucija, ugrožava opstanak schengenskog prostora, a moglo bi ugroziti i vladajuću koaliciju u najvećoj zemlji članici.
''Hrvatska je spremna podnijeti svoj dio solidarnosti, ali na proporcionalan način, sukladno svojoj veličini i svojoj ekonomskoj snazi. Zbog toga želimo ući u šengen, ojačati svoju vanjsku granicu, koja ne može biti propusna, ta granica mora omogućiti samo zakonite migracije, i na taj način se pozicionirati kao odgovorna zemlja'', rekao je Plenković.
Na pitanje hoće li Hrvatska podržati prijedlog da se postroži kontrola sekundarnih kretanja migranata, premijer Plenković je rekao da se tu mora naći ravnoteža jer uvođenje strožih kontrola u jednoj članici automatski dovodi do lančane reakcije u drugim članicama.
"U ovom trenutku razgovaramo o formulacijama za Europsko vijeće koje se sastaje u četvrtak. Moramo naći pravi balans između onoga što su europski propisi i onoga što bi eventualno moglo ostati na nacionalnoj razini kao eventualno postroženje. Stoga moramo vidjeti do koje se mjere tu može ići", rekao je Plenković.
Italija prigovora Njemačkoj što inzistira na sprečavanju sekundarnih kretanja migranata, kako se naziva nastavak puta izbjeglica prema željenoj destinaciji, a najčešće je to Njemačka, nakon što uđu na teritorij EU-a u Grčkoj ili Italiji. Italija također kritizira Njemačku što zanemaruje njezino stajalište da zemlje na prvoj crti, u koje migranti prvo ulaze, snose prevelik teret u prihvatu migranata.
Plenković je rekao da je današnji sastanak neformalnog karaktera na kojem će se razgovarati kako osigurati zajedničku suradnju u pogledu vanjske dimenzije migracija, pitanja sigurnosti te partnerstvu i suradnji sa zemljama iz kojih dolaze migranti, kao i tranzitnim zemljama i međunarodnim organizacijama koje mogu pomoći.
"Za nas je puno važnije pitanje zaštite vanjskih granica Europske unije. Za Hrvatsku je ključno pitanje istočnomediteranske rute, to za nas znači što snažnije i kvalitetnije kontrole na granici između Turske i Grčke te Turske i Bugarske. Na taj bi se način zaustavio daljnji tijek nezakonitih migracija koje idu preko Makedonije, Albanije i u ovom trenutku preko Bosne i Hercegovine, Hrvatske pa dalje prema zapadnoj Europi", rekao je hrvatski premijer.
Ulaskom Hrvatske u schengenski prostor, a što je Hrvatskoj glavni cilj, pojačala bi se vanjska granica EU-a, rekao je Plenković.
"Želimo iskoristiti sredstva iz europskih fondova koja su na raspolaganju za jačanje vanjske granice. Želimo podnijeti proporcionalno svoj dio odgovornosti s obzirom na veličinu zemlje i gospodarske mogućnosti kao što smo i do sada činili. Na tom tragu smo došli ovdje vidjeti kakva su promišljanja drugih članica prije nego se dogovorimo o zaključicima za Europsko vijeće sljedećeg tjedna. Želimo odgovorno štititi nacionalne interese i voditi računa o tome da su migracijski tokovi i dalje aktivni, ali ni približno onako kako je bilo 2015. godine", rekao je Plenković. (Hina)
-
KINA I JAPANSukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad"
-
Oglasila se premijerkaSnažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku
-
Prikupljanje potpisaPeticija za zabranu molitelja na trgovima već skupila impresivan broj potpisa: Oglasili se Vitezovi
