Italija je u subotu poručila kako "arogantna" Francuska riskira da postane njezin "neprijatelj broj jedan" oko pitanja migracija, dan prije no što će europski čelnici u Bruxellesu održati na brzinu dogovoreni susret na tu temu.
U odgovoru na izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je rekao da su se migracije prema Europi smanjile u odnosu na prije nekoliko godina, potpredsjednik talijanske vlade i čelnik Pokreta pet zvijezda Luigi Di Maio ustvrdio je da te riječi pokazuju da je francuski čelnik izgubio doticaj sa stvarnošću i da nije svjestan da Italija nosi ogroman teret krize.
Matteo Salvini, talijanski ministar unutarnjih poslova i čelnik vladajuće Lige, kaže kako je u Italiju u posljednje četiri godine morskim putem stiglo 650 tisuća ljudi, da je zabilježeno 430 tisuća zatraženih azila te da je ta zemlja bila domaćin 170 tisuća "navodnih izbjeglica", što je koštalo više od 5 milijardi eura i ta je zemlja odbila posljednjih dana primiti nove migrante.
Odbijanje brodova
Sudbina broda Aquarius na kojemu je bilo više od 600 migranata pokrenula je žestoku raspravu oko odgovornosti pojedinih članica EU-a nakon što su prvo Italija pa Francuska odbile primiti taj brod koji je nekoliko dana proveo na pučini prije no što mu je nova španjolska socijalistička vlada ponudila pristanište u Valenciji.
U subotu su Italija i Malta odbile još jedan brod, MV Lifeline, koji sada čeka na Mediteranu.
Macron je u subotu, nakon susreta s novim španjolskim premijerom Pedrom Sanchezom, rekao i da je sklon uvođenju financijskih sankcija onim članicama Europske unije koje odbijaju migrante s odobrenim azilom očito govoreći o Mađarskoj, Poljskoj i Češkoj, državama koje se protive ideji EU-a o razmještaju tražitelja azila i koje neće nazočiti summitu. Francuski predsjednik smatra kako se europskim strukturnim fondovima trebaju dodati uvjeti koji bi jamčili da primatelji tih sredstava preuzmu svoj dio migranata.
Nedjeljni sastanak u Bruxellesu trebao bi pripremiti teren za službeni summit EU-a koji će se održati krajem idućeg tjedna.
Francuska i Španjolska smatraju da u Europi, ali izvan EU, trebaju biti otvoreni novi prihvatni centri u kojima će se obrađivati zahtjevi za azil migranata, dok se druge zemlje zalažu da ti centri budu u Sjevernoj Africi.
Francuska želi centralizirati na razini Europe upravljanje migrantskom krizom odnosno prihvat migranata, razmatranje njihovih zahtjeva za azilom te njihovo "vraćanje" u zemlju podrijetla.
Merkel i Macron za "kolaborativan pristup"
Na mini-summitu u nedjelju, pred Europsko vijeće u četvrtak i petak, francuski predsjednik Emmanuel Macron, kao i njemačka kancelarka Angela Merkel, promicat će takav "kolaborativan" pristup koji je oprečan stajalištu zemalja Višegradske skupine (Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka).
Pariz se protivi jednostranom uvođenju kontrole na granicama što zagovaraju zemlje Višegradske skupine, kao i ministri unutarnjih poslova Italije, Austrije i Španjolske.
Angela Merkel je već izjavila kako ne očekuje da će se do kraja lipnja postići dogovor, a i Pariz smatra da će to biti "teško".
Pariz traži i da Frontex štiti obale, ojačan na 10.000 ljudi prema sadašnjih 1500, zatim središnji europski ured za obradu zahtjeva za azilom, raspodjelu po Europi onih kojima je odobren status izbjeglice i europsko upravljanje protjerivanjima odbijenih migranata, u dogovoru sa zemljama podrijetla.
Svađa kršćanskih demokrata
Proteklih dana izbila je žučna svađa između Merkelinih kršćanskih demokrata (CDU) i sestrinske bavarske stranke i koalicijskog partnera, Kršćanske socijalne unije (CSU), koju predvodi njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer jer CSU želi početkom srpnja početi s odbijanjem svih azilanata koji su prethodno registrirani negdje drugdje u Europi.
Seehofer je izjavio da u sporu s kancelarkom Angelom Merkel oko migrantske politike neće ustuknuti i odlučan je da će početi vraćati ljude s granice ukoliko se ne pronađe prihvatljivo rješenje za migrantsko pitanje.
"Ukoliko summit EU-a ne poluči učinkovita rješenja, migranti koji su već registrirani u nekoj drugoj zemlji EU-a bit će odbijeni", ponovio je Seehofer. On tvrdi da nikada nije predlagao da se granica potpuno "zapečati", već da bude moguće učinkovito vraćati ljude s granice.
Neki političari upozoravaju da bi Seehoferovo "soliranje" moglo izazvati Merkel da ga makne s položaja, što bi moglo srušiti koalicijsku vladu u kojoj sjede i socijaldemokrati lijevog centra (SPD). Merkel, međutim, ako želi zadržati većinu, ovisi o CSU.
Austrijski vicekancelar Heinz-Christian Strache rekao je u subotu kako očekuje lančanu reakciju širom Europske unije ako Njemačka zatvori granice za izbjeglice. "To je logična posljedica, spremni smo za to i slično ćemo zaštiti naše granice", rekao je Strache za austrijsku televiziju, dodajući da Italija poduzima slične mjere.
Na summitu će sudjelovati i hrvatski premijer Andrej Plenković. (Hina)
