3.045 dana pregovora gotovo - 738 dana do članstva

Nakon toga smo cijelo ljeto odgovarali na 4.560 pitanja koja su nam poslana iz Bruxellesa. Iza nas je i 2.411 dana od dobivanja statusa kandidata. Dobili smo ga 18.06.2004. No pregovori nisu počeli. Gotovina je bio problem. Pregovori počinju 3. listopada 2005. otvaranjem poglavlja znanost i obrazovanje. Ukupno imamo 34 poglavlja, a prvi put imamo mjerila. Ili formalo, iza nas je 2.090 dana pregovaranja. 30. lipnja u 17:00 sati formalno ćemo zatvoriti i 4 preostala poglavlja.

Pročitajte i ovo Kolektivni ugovor Sindikat policije odbio Vladu: "Tjedan dana je pristojno razdoblje" povećanje materijalniih prava Sindikati javnih i državnih službi traže povišice! Nakon prve runde pregovora oglasio se Piletić: "Morat će preispitati zahtjeve"

I ono najvažnije, do punopravnog članstva ostalo nam je još 738 dana. Hrvatska će postati 28 članica Unije. Put je trajao 10 i pol godina. Kada se pogleda ulazak ostalih zemalja 2004. ili 2007., to je najduže. Jedino je Cipar pregovarao 14 godina. Slovenci su pregovarali 8 godina, Mađari, koji sada predsjedaju, 10 godina kao i Poljaci. Najkraće je pregovarala Malta, samo 6 godina.

Od euforije do prihvatljice većine za EU - euforija 2000.

Nakon promjene vlasti i dolaska Vlade Ivice Račana euforija je bila jako izražena. Te 2000. potpora EU bila je gotovo 80 posto. Taj je trend trajao do prosinca 2003. Tada su se održali izbori i smjena vlasti. Naravno da to nema izravne veze, ali u to doba Hrvatska je već predala kandidaturu i počela EU posao. U lipnju 2004. kada smo dobili status kandidata potpora ulasku bila je 51 posto, a protiv je bilo 39 posto. Taj trend uz oscilacije od nekoliko postotaka zapravo traje cijeli niz godina.

Primjerice, kada smo počeli pregovore u jesen, za ulazak u Uniju bilo je 46 posto gtrađana, a protiv 45.

 Eurorealizam

Prije 4 godine kad su pregovori praktički bili u blokadi, za ulazak u Uniju bilo je 61 posto građana, a njih 31 posto protivilo se članstvu. U prosincu ili nakon izbora, potpora je pala na 52 posto. Slični trendovi traju praktički do sada. Sanader je napustio Vladu, a Kosor preuzela Banske dvore s potporom 51 posto građana ulasku u Uniju. Siječanj 2011. donosi najveću potporu ulasku u zadnje 4 godine. Za Uniju je 59 posto, a protiv njih 33. Prije mjesec dana ulazak u Uniju željelo je 56 posto građana, a protivilo se njih 39 posto.

Tko su eurofili, a tko euroskeptici

Muškarci su zagovornici EU (59%) dok su žene opreznije (54%). Zanimljivo da su stariji od 60 godina najveći zagovornici ulaska u Uniju (58%), a oni koji će najviše živjeti kao članovi Unije mlađi od 30 godina su većinski protiv ulaska u Uniju (40%).

Visokoobrazovani su dominantno za punopravno članstvo (67%) dok su oni sa srednjom školom na suprotnim pozicijama (40%).

Zagrepčani su najveći eurofili (62%), a odmah iza njih Istrijani i Primorci (58%). Ali stanovnici sjeverne Hrvatske su najveći euroskeptici (40%), a odmah iza njih Istrijani i Primorci (39%).

HDZ-ovci eurofili, pravaši euroskeptici

Biračko tijelo vladajućeg HDZ-a je dominantno europski orijentirano. Na referendumu će 69 posto HDZ-ovih birača biti za punopravno članstvo, a tek svaki 4. birač te stranke glasovao bi protiv.

Birači druge velike stranke, SDP-a, su također eurofili. Njih 59 posto podupire ulazak u Uniju, a 37 posto je protiv. Narodnajci su tradicionalno europski nastrojeni. Njih 64 posto podupire ulazak u Uniju. A HSS, partner HDZ-a, ima birače koji su također većinom za Uniju, tj. njih 54 posto. Jedina službena euroskeptična stranka je HSP. Da se danas održava referendum, 49 posto građana bilo bi protiv, a njih 47 posto za ulazak u Uniju.