Iz banaka nema reakcije, dužnicima Vladin prijedlog loš, guvernerov još lošiji

Švicarska narodna banka pustila je u optjecaj veću količinu franka, ne bi li na taj način obuzdala njegov rast. Već tjedan dana građani čekaju bilo kakvu reakciju, ali zasad još ništa. Nakon što su banke odbile Vladin socijalni prijedlog o limitiranju tečaja na 5,80 kuna, Hrvatska narodna banka sad predlaže povoljnije rješenje uz limitiranje na 6 kuna. Banke su već ranije poslale svoje prijedloge, a pozdravljaju i podršku HNB-a. Sljedeći tjedan svi bi trebali sjesti zajedno za stol i pronaći rješenje. Stručnjaci su uvjereni da će doći do kompromisa, zapravo vatrogasnih mjera, ali će građani na kraju sav dug ipak morati vratiti.

Pročitajte i ovo Rješenje na pomolu Bankari održali tajni sastanak: Tečaj franka fiksirat će se na 6 kuna Na 7,08 kuna Konačno lagano olakšanje: Švicarski franak pao za 8 lipa

Jedan problem za sada ima dva rješenja. Vlada traži da se kredit otplaćuje po tečaju od 5,8 kuna i za deset godina otplatila bi se razlika i to bez kamata. 'Ovakav prijedlog vlade je nešto što bi bilo i za očekivati, logično jer o socijalnoj dimenziji čitavog problema bez obzira na sve probleme koji se time otvaraju kako ekonomski tako i politički', smatra ekonomski stručnjak Luka Brkić.

S druge strane je, kaže Brkić, bankama je naklonjeniji i manje socijalno osjetljiv prijedlog guvernera Rohatinskog, koji bi tečaj fiksirao na 6 kuna. Uvjeren je da da bi se vjerojatno uz neke kraće rokove otplate taj dug vratio s kamatama. Andreji Raizner koja otplaćuje kredit u francima, nije bio dobar ni Vladin prijedlog, a guvernerov je kaže još lošiji.

'S ovim prijedlogom vlade meni bi glavnica, što mi je i cilj, došla na staro znači da bih ja tu nešto i mogla spasiti', ističe. SDP-ov ekonomist nudi treće rješenje, Branko Grčić misli da je snižavanje kamata najkonkretniji način da se građanima pomogne. 33 hrvatske banke i pet stambenih štedionica u prvih su pola godine zaradili više od dvije i pol milijarde kuna bruto, oko 300 milijuna više nego u istom razdoblju prošle godine.

Opraštanje kamata ili fiksiranje tečaja smanjilo bi dobit. 'Neće to biti beskamatno i moguće da će biti neki kraći rok i da će neke kateogrije socijalno najugroženijih biti izuzete od eventualnog plaćanja kamata, ali ipak u konačnici dug će morati biti vraćen', kaže Brkić.

Ali kako će dug vratiti je računanje od kojeg Andreu Raizner boli glava.