Zadnja dva tjedna europski dužnosnici i bankari gotovo i ne spavaju. Tu je jedna zemlja koja je bankrotirala, jednoj je smanjen kreditni rejting i jedna je pred smanjenjem kreditnog rejtinga. Mnogi procjenjuju ako se ne pronađe odgovor, da nam prijeti gospodarska kriza gora od one iz 2008. godine.
Pročitajte i ovo
Cijeli problem Europske unije u ovom trenutku leži u euru, dok sve europske banke i europski lideri pokušavaju spasiti što se spasiti može. U ovom trenutku najveći problem je Grčka, koja je to bila i prije, Grčka koja je praktički bankrotirala. Naime, najveći dio grčkih obveznica uzimale su francuske banke pa je zbog tog uzdrman i francuski kreditni rejting 'AAA', odnosno najbolji kreditni rejting.
S druge strane tu je i Španjolska, kojoj mnogi predviđaju krah i pad kreditnog rejtinga, a Portugal je to već doživio s padom kreditnog rejtinga i traženjem pozajmica. Italija je u posljednjih mjesec i pol dana najavila uštedu od 110 milijardi eura proračunskih ušteda, a gotovo da i njoj 'visi' kreditni rejting, i to onaj najbolji. Jug Europske unije praktički drma euro, jak euro. Već ima nekih stručnjaka koji procjenjuju kako bi Španjolsku i Portugal trebalo izbaciti iz eura.
Nova vlada koja dođe na vlast treba biti ne populistička, već radikalna u rezovima. U slučaju još veće gospodarske krize, nameće se pitanje što će biti i s Hrvatskom. Hrvatska ekonomija ovisi o EU, odnosno 80 posto izvoza ide u EU i najveći problem bit će izvoz. Euro ako slabi, bit će kuna jaka i dolazimo u situaciju da će naš izvoz biti nekonkurentan. U posljednjoj krizi sve su se europske zemlje zatvarale i postojale su protekcionističke mjere, tako da je teško vjerovati da će hrvatski izvoznici, ako dođe do krize, profitirati.
Manje eura znači i manje novca za otplate kredita, a onda to dovodi u pitanje i činjenicu da Hrvatska svake godine mora uzeti tri milijarde eura kredita da vrati stare kredite. Zaduživanje bi isto tako moglo biti skuplje, što znači da bi nam i kamata mogla biti veća. Ono što je najgora stvar jest kreditni rejting, koji je Hrvatskoj na korak do smeća. Sljedeće što slijedi za Hrvatsku bi bio grčki scenarij.
To su crni scenariji i za sada se to ne događa. Europski lideri spašavaju euro, a na taj način će zapravo spasiti i Hrvatsku.
Osim izvoza, moguće su i druge posljedice ukoliko dođe do nove ekonomske krize. Hrvatska ima gospodarski rast od 1 posto, a treba nam rast od 7 posto da možemo reći kako smo na pozitivnoj nuli. Problem su i investicije, no ako se dogodi da se države zatvore i da počnu rješavati svoje probleme, naravno da investitora neće biti, što stvara i pad investicija.
Nizak rast dovodi i do manje radnih mjesta, a prvi puta u sedam godina imamo najmanje aktivno zaposlenih ljudi, koji trebaju osigurati plaće, mirovine i funkcioniranje ove države pa u krajnju ruku i otplate kredita. Nezaposlenost će i dalje prelaziti 300.000 i bit će zapravo dugo ne rješiv problem te socijalni problem. Isto tako jedan od problema bit će i otpuštanja. U krizi se uglavnom otpušta u privatnom sektoru, a 80.000 ljudi dobilo je otkaz već prilikom posljednje ekonomske krize.
Ono što je najgora stvar jest kreditni rejting, koji je Hrvatskoj na korak do smeća. Sljedeće što slijedi za Hrvatsku bi bio grčki scenarij. Najvažniji problem će biti krediti - ili ćemo uzimati nove kredite da zatvorimo rupe, ili ćemo privatizirati i ovo malo što je ostalo.
Što bi nas moglo onda dočekati nakon parlamentarnih izvora, odnosno s novom vladom, jedno je od ključnih pitanja. Zapravo se treba otrijezniti, jer to je kao pad s Eiffelovog tornja. Nova vlada koja dođe na vlast treba biti ne populistička, već radikalna u rezovima. Najveći problem sui plaće za 260.000 zaposlenih u državnom i javnom sektoru, odnosno korisnicima proračuna.
Vrlo vjerojatno će se morati smanjivati sadašnja uprava, smanjivati općine, županije ili gradove, a možda će se nametnuti i pitanje treba li nam i toliko škola, odnosno mora li svako mjesto imati školu. Po tome bi se onda trebali napraviti i novi kriteriji. Drugi veliki problem su mirovine, a samo 12 posto umirovljenika, kojih je gotovo koliko i zaposlenih, ostvaruje uvjete punog staža. Problem je i ukidanje povlaštenih mirovina, kojih je velika većina. Vjerojatno će nova vlada morati donijeti odluku da samo godine staža i starost mogu biti kriteriji za mirovinu, a ne drugi povlašteni kriteriji. Morat će se povećati i drugi mirovinski stup, jer svi oni koji sada rade neće imati mirovinu za deset godina ako se ništa ne napravi po tom pitanju.
Država će morati propitati i mjere potpora, koje su u poljoprivredi udvostručene u posljednjih osam godina te i one u gospodarstvu. Jedan od problema je i zdravstvo, odnosno pitanje treba li ovoj zemlji 60-ak bolnica. Morat će se razmotriti i pitanje da ono što je za zdravlje i liječenje ostane u zdravstvenom sustavu, a ono što nije da ide na tržište.
