Agencija Fitch potvrdila je u petak rejting Hrvatske 'A-', uz stabilne izglede, istaknuvši snažan gospodarski rast i fiskalnu disciplinu, ali i malo gospodarstvo, ranjivo na šokove, i slabiju cjenovnu konkurentnost.
Ocjena 'A' signalizira kupcima dužničkih papira da Fitch očekuje mali rizik da dugovi neće biti servisirani i da su kapaciteti za njihov povrat snažni, iako su možda ipak ranjiviji na nepovoljne poslovne i ekonomske uvjete nego kod zemalja s višim rejtingom.
Stabilnim izgledima Fitch je naznačio da će rejting Hrvatske u dogledno vrijeme zadržati na 'A-', uz napomenu da očekuje da će se javni dug iskazan udjelom u BDP-u stabilizirati na srednji rok, unatoč prognoziranom povećanju proračunskog manjka.
Rejting Hrvatske odražava "vjerodostojni" zakonski okvir oslonjen na članstvo u EU i eurozoni, snažan gospodarski rast i potvrđenu fiskalnu disciplinu koja je podržala znatno smanjenje javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u proteklim godinama, navodi agencija u izvješću.
Snažan ekonomski rast podupirat će i dalje približavanje Hrvatske skupini razvijenih zemalja, iako vanjska cjenovna konkurentnost u posljednje vrijeme slabi, napominje agencija.
Slabe su pak točke niži BDP po stanovniku i slabiji institucionalni kapacitet i sustav upravljanja od onih zemalja s ocjenom 'A' i malo gospodarstvo, zbog kojih je ranjiva na vanjske šokove.
Smanjena cjenovna konkurentnost
Rast hrvatskog gospodarstva usporio je u 2025. godini na 3,1 posto, ali je i dalje bio znatno viši od prosjeka eurozone gdje je aktivnost porasla za 1,5 posto, primjećuju u Fitchu.
Hrvatska je rastom nadmašila i medijan zemalja s ocjenom 'A' koji je iznosio 2,5 posto, napominju.
Osobna je potrošnja lani usporila, a izvoz usluga pao dok su ulaganja i robni izvoz ponovo bili snažni.
U 2027. godini gospodarska aktivnost trebala bi, po Fitchu, usporiti na 2,7 posto i ponovo nadmašiti prognozirani prosjek eurozone i medijan zemalja s ocjenom dužničkih papira 'A', uz umjereniju domaću potražnju i poboljšani neto izvoz.
Vanjska cjenovna konkurentnost Hrvatske oslabila je, posebno u turizmu, dijelom i zato što se cijene smještaja i restorana približavaju prosjeku EU-a pa se izvoz usluga smanjuje, ističu..
Poticaj vanjskoj potražnji za hrvatskom robom i uslugama trebalo bi biti "fiskalno popuštanje" širom EU-a radi veće potrošnje na obranu i na infrastrukturu, procjenjuju u Fitchu.
Hrvatska vlada namjerava do 2030. povećati potrošnju na obranu na tri posto BDP-a, s procijenjenih dva posto u 2025., ali "efekti prelijevanja" na gospodarstvo bit će ograničeni zbog skromnog sektora vojne opreme.
Novac iz EU-a podupirat će gospodarski rast do 2030. godine, napominju.
Stabilizacija duga
Hrvatski proračunski manjak porastao je u 2025. godini, po procjeni Fitcha, na 2,5 posto BDP-a, odražavajući troškove zakona o plaćama u javnom sektoru, veću kapitalnu potrošnju i veća socijalna davanja.
U 2027. godini manjak bi trebao porasti na 2,8 posto, prognoziraju, i biti niži od prognoziranog medijana u skupini zemalja s ocjenom 'A', jer će socijalna davanja i potrošnja na obranu dodatno porasti dok bi rast plaća u javnom sektoru trebao usporiti.
Vlada se obavezala zadržati proračunski manjak ispod tri posto BDP-a,, ali "kruta" struktura troškova i razina prihoda u skladu s prosjekom EU-a mogli bi zakomplicirati potencijalnu "prilagodbu", napominju u Fitchu.
Javni dug spustio se u 2025. godini na 56,3 posto BDP-a, a u 2026. trebao bi se stabilizirati u uvjetima "normalizacije" rasta nominalnog BDP-a i "tvrdokornog" primarnog proračunskog manjka.
Do sada agencija je bila očekivala nastavak trenda smanjivanja duga.
Kamate na dug opće države trebale bi neznatno porasti na 3,3 posto proračunskog prihoda u 2026. i 2027. godini, s 3,2 posto u 2025., ali će i dalje biti ispod prognoziranog medijana u grupi zemalja s ocjenom 'A'.
Rizik neravnoteže
Napominju da bi mogli sniziti važeći rejting Hrvatske bude li gospodarstvo u srednjem roku raslo znatno slabije no što pokazuju njihove trenutne procjene zbog, primjerice, "strukturnih šokova u ključnim sektorima" ili narušene konkurentnosti.
Rejting bi mogao biti smanjen i ako se javni dug iskazan udjelom u BDP-u osjetno poveća na srednji rok zbog, primjerice, duljeg razdoblja blaže proračunske politike ili slabijih prognoza za gospodarstvo.
Agencija će pak podići rejting ako se javni dug iskazan udjelom u BDP-u značajno smanji na srednji rok, posebno ako taj trend bude poduprt "strukturnim poboljšanjem u javnim financijama".
Pozitivno bi ocijenili i približavanje "strukturnih" pokazatelja, uključujući kvalitetu sustava upravljanja i razinu dohotka, medijanu zemalja s ocjenom 'A' zahvaljujući, primjerice, duljem razdoblju snažnog gospodarskog rasta koji ne bi doveo do 'gomilanja' makroekonomskih, proračunskih ili vanjskih neravnoteža.
Plenković: Visok kreditni rejting potvrđuje da je Hrvatska pouzdana za ulaganja
Premijer Andrej Plenković ocijenio je u subotu kako najnovije izvješće međunarodne agencije Fitch potvrđuje da agencije za dodjelu kreditnog rejtinga Hrvatsku smatraju politički i gospodarski stabilnom državom, pouzdanom za ulaganja.
Iz Banskih dvora u priopćenju ističu da ta ocjena odražava okvir politike Vlade utemeljen na korištenju prednosti članstva Hrvatske u Europskoj uniji, na snažnom gospodarskom rastu i na fiskalnoj disciplini", a usto, dodaje se, članstvo u europodručju dodatno povećava financijsku stabilnost i povjerenje investitora.
"U uvjetima niza geopolitičkih izazova, i ovo izvješće potvrđuje da međunarodne agencije za dodjelu kreditnog rejtinga smatraju Hrvatsku politički i gospodarski stabilnom državom, koja je pouzdana za ulaganja. Snažan gospodarski rast, odgovorno upravljanje javnim financijama i efikasno korištenje europskih sredstava ostat će okvir politike Vlade s ciljem da Hrvatska nastavi hvatati razvojni korak s drugim članicama EU-a", istaknuo je tim povodom Plenković.
Pritom, naglašava premijer, naš temeljni prioritet ostaje daljnje podizanje kvalitete života građana i konkurentnosti gospodarstva.
Izvješće Fitcha konstatira da je uz realan rast BDP-a od 3,2 posto na razini 2025., hrvatsko gospodarstvo nastavilo rasti iznad prosjeka eurozone i EU-a, što pokazuje snažnu ekonomsku dinamiku, dodaje se u priopćenju Vlade.
U pogledu upravljanja javnim financijama, Vlada je posvećena održavanju deficita ispod tri posto BDP-a, dok je udio javnog duga u BDP-u pao na 56 posto BDP-a, što je oko 30-ak postotnih bodova manje nego 2020. i približno prosjeku zemalja s rejtingom kategorije A, napominju Banski dvori.
"Zahvaljujući provedbi reformi i investicija u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je dosad primila 6,4 milijarde eura (64 posto ukupne alokacije) i na dobrom je putu da do kraja 2026. apsorbira sva dostupna sredstva u okviru Mehanizma za oporavak EU-a", napominje se u priopćenju.
