Ugledna agencija potvrdila kreditni rejting Hrvatske: "Zadržat ćete stabilne izglede, ali..."

Agencija Fitch potvrdila je u petak rejting Hrvatske 'A-', uz stabilne izglede, istaknuvši snažan gospodarski rast i fiskalnu disciplinu, ali i malo gospodarstvo, ranjivo na šokove, i slabiju cjenovnu konkurentnost.

tri vijesti o kojima se priča Udarili su gdje boli Iranci pokazali gdje leži budućnost ratovanja - u uništavanju velikih podatkovnih centara dronovima nestali tijekom borbi Kraj dugogodišnje potrage: U BiH pronađeni posmrtni ostaci, sumnja se da pripadaju hrvatskim žrtvama sadrže pesticide Hitno se povlači omiljeno voće, svih rokova trajanja! "Ne konzumirajte ga, vraćamo novac"

Ocjena 'A' signalizira kupcima dužničkih papira da Fitch očekuje mali rizik da dugovi neće biti servisirani i da su kapaciteti za njihov povrat snažni, iako su možda ipak ranjiviji na nepovoljne poslovne i ekonomske uvjete nego kod zemalja s višim rejtingom.

Stabilnim izgledima Fitch je naznačio da će rejting Hrvatske u dogledno vrijeme zadržati na 'A-', uz napomenu da očekuje da će se javni dug iskazan udjelom u BDP-u stabilizirati na srednji rok, unatoč prognoziranom povećanju proračunskog manjka.

Rejting Hrvatske odražava "vjerodostojni" zakonski okvir oslonjen na članstvo u EU i eurozoni, snažan gospodarski rast i potvrđenu fiskalnu disciplinu koja je podržala znatno smanjenje javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u proteklim godinama, navodi agencija u izvješću.

Snažan ekonomski rast podupirat će i dalje približavanje Hrvatske skupini razvijenih zemalja, iako vanjska cjenovna konkurentnost u posljednje vrijeme slabi, napominje agencija.

Slabe su pak točke niži BDP po stanovniku i slabiji institucionalni kapacitet i sustav upravljanja od onih zemalja s ocjenom 'A' i malo gospodarstvo, zbog kojih je ranjiva na vanjske šokove.

Smanjena cjenovna konkurentnost

Rast hrvatskog gospodarstva usporio je u 2025. godini na 3,1 posto, ali je i dalje bio znatno viši od prosjeka eurozone gdje je aktivnost porasla za 1,5 posto, primjećuju u Fitchu.

Hrvatska je rastom nadmašila i medijan zemalja s ocjenom 'A' koji je iznosio 2,5 posto, napominju.

Osobna je potrošnja lani usporila, a izvoz usluga pao dok su ulaganja i robni izvoz ponovo bili snažni.

U 2027. godini gospodarska aktivnost trebala bi, po Fitchu, usporiti na 2,7 posto i ponovo nadmašiti prognozirani prosjek eurozone i medijan zemalja s ocjenom dužničkih papira 'A', uz umjereniju domaću potražnju i poboljšani neto izvoz.

Vanjska cjenovna konkurentnost Hrvatske oslabila je, posebno u turizmu, dijelom i zato što se cijene smještaja i restorana približavaju prosjeku EU-a pa se izvoz usluga smanjuje, ističu..

Poticaj vanjskoj potražnji za hrvatskom robom i uslugama trebalo bi biti "fiskalno popuštanje" širom EU-a radi veće potrošnje na obranu i na infrastrukturu, procjenjuju u Fitchu.

Hrvatska vlada namjerava do 2030. povećati potrošnju na obranu na tri posto BDP-a, s procijenjenih dva posto u 2025., ali "efekti prelijevanja" na gospodarstvo bit će ograničeni zbog skromnog sektora vojne opreme.

Novac iz EU-a podupirat će gospodarski rast do 2030. godine, napominju.

Stabilizacija duga

Hrvatski proračunski manjak porastao je u 2025. godini, po procjeni Fitcha, na 2,5 posto BDP-a, odražavajući troškove zakona o plaćama u javnom sektoru, veću kapitalnu potrošnju i veća socijalna davanja.

U 2027. godini manjak bi trebao porasti na 2,8 posto, prognoziraju, i biti niži od prognoziranog medijana u skupini zemalja s ocjenom 'A', jer će socijalna davanja i potrošnja na obranu dodatno porasti dok bi rast plaća u javnom sektoru trebao usporiti.

Vlada se obavezala zadržati proračunski manjak ispod tri posto BDP-a,, ali "kruta" struktura troškova i razina prihoda u skladu s prosjekom EU-a mogli bi zakomplicirati potencijalnu "prilagodbu", napominju u Fitchu.

Javni dug spustio se u 2025. godini na 56,3 posto BDP-a, a u 2026. trebao bi se stabilizirati u uvjetima "normalizacije" rasta nominalnog BDP-a i "tvrdokornog" primarnog proračunskog manjka.

Do sada agencija je bila očekivala nastavak trenda smanjivanja duga.

Kamate na dug opće države trebale bi neznatno porasti na 3,3 posto proračunskog prihoda u 2026. i 2027. godini, s 3,2 posto u 2025., ali će i dalje biti ispod prognoziranog medijana u grupi zemalja s ocjenom 'A'.

Rizik neravnoteže

Napominju da bi mogli sniziti važeći rejting Hrvatske bude li gospodarstvo u srednjem roku raslo znatno slabije no što pokazuju njihove trenutne procjene zbog, primjerice, "strukturnih šokova u ključnim sektorima" ili narušene konkurentnosti.

Rejting bi mogao biti smanjen i ako se javni dug iskazan udjelom u BDP-u osjetno poveća na srednji rok zbog, primjerice, duljeg razdoblja blaže proračunske politike ili slabijih prognoza za gospodarstvo.

Agencija će pak podići rejting ako se javni dug iskazan udjelom u BDP-u značajno smanji na srednji rok, posebno ako taj trend bude poduprt "strukturnim poboljšanjem u javnim financijama".

Pozitivno bi ocijenili i približavanje "strukturnih" pokazatelja, uključujući kvalitetu sustava upravljanja i razinu dohotka, medijanu zemalja s ocjenom 'A' zahvaljujući, primjerice, duljem razdoblju snažnog gospodarskog rasta koji ne bi doveo do 'gomilanja' makroekonomskih, proračunskih ili vanjskih neravnoteža.