Jednake reakcije izazvala je i ona kojom se namjerava probuditi hibernirajuće tržište nekretnine. Cilj od 1000 stanova čiju kupnju vlada namjerava potaknuti, u startu je izazivao podsmjeh. Ipak, ono što je puno smješnije je broj građana koji su uputili svoj zahtjev za dobivanje vladinog zajma, njih 9! S tim da neki zahtjevi nisu bili niti potpuni pa su vraćeni pošiljateljima na upotpunjavanje dokumentacije. 'Nitko od nas ipak nije očekivao da će biti tako mali odaziv. Taj mali odaziv je jedan ozbiljan šamar Vladi, ozbiljan šamar onima koji su Vladu nagovarali i moguće na neki način prisiljavali da ide tim smjerom, prije svega našim bankama', smatra Gojko Bežovan, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Pročitajte i ovo
prije sastanka
Koalicijski partneri: Ne vidimo ništa sporno na Thompsonovu koncertu
GOST DNEVNIKA NOVE TV
Piletić o Vladinim mjerama pomoći i štrajku prosvjetara: "Tko kaže da nema novca?"
u paklu Australije
Misteriozni nestanak pretvorio se u čudo: Za sve je zaslužan motociklist koji je vozio pustom cestom
Smijenila šefove gradskih firmi
Gradonačelnica podijelila otkaze: Ovako su reagirali građani i radnici
nesreća na odmoru
Supruga moćnog direktora pokosila ženu (24) na pješačkom i ubila je: Zaustavila se tek kad su ljudi lupali po BMW-u
Na žalost, struka je od samog početka upozoravala da je ovako nešto bilo za očekivati. Broj neprodanih stanova na tržištu je toliki da Vlada teško da išta može promijeniti, s obzirom na raspoloživa sredstva. Razlog lošeg odaziva građana na natječaj za dobivanje vladinog zajma za kupnju stana, isti je onaj zbog kojeg je došlo i do pada prodaje nekretnina. 'Jednostavno imate smanjenu kupovnu moć zbog pada plaća, rasta kamatnih stopa i još povrh toga imate ogromnu neizvjesnost na tržištu rada zbog gubitka radnih mjesta. Ljudi kad vide da njihov susjed izgubi posao, ili kad im smanjite plaću, ili dignete kamatnu stopu, ne samo da gube kupovnu moć odnosno maksimalni iznos kredita koji mogu podići, nego se jednostavno prepadnu zaduživanja', ističe Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Iako se u APN pravdaju činjenicom kako je za dobivanje vladinog zajma potrebno priložiti opsežnu dokumentaciju, činjenica je da je u prva četiri dana od objave poziva stiglo četiri zahtjeva. Dakle jedan zahtjev dnevno. Ako APN, u kojem na ovom projektu radi 14 zaposlenih i komisija sačinjena od petero ljudi, nastavi zaprimati zahtjeve građana ovim tempom, do 30. lipnja, dokad je Vlada predvidjela prvih 32,4 milijuna kuna, biti će potrošeno tek nešto više od deset posto sredstava. Podsjetimo, ukupna vrijednost ove vladine mjere je 100 milijuna kuna. 'Novac koji je uplaćen APN-u za ovu mjeru je prema mom mišljenju nesvrhovit, taj novac bi trebalo preusmjeriti u jedan drugi program. Naša Vlada je trebala u skladu s politikom drugih zemalja u regiji, članica EU, osnovati poseban fond kako bi se pomoglo onim kućanstvima koja su se već zadužila za prvi stan, koji otplaćuju kredite za jako skupe stanove, kaže profesor Bežovan.
Naravno da je kupnja stana ozbiljna investicija i normalno je ljudi pri takvoj odluci kalkuliraju. Ipak, ako je kalkulacija razlog lošeg odaziva građana treba upozoriti da je Zakon, koji regulira ovu vladinu mjeru, limitiran. Na snazi je do kraja iduće godine, a u pitanju je 100 milijuna kuna, što i nije tako puno. 'U tom smislu će zasigurno biti i među graditeljima, a rekao bi čak i bankama povećani konkurentski odnosi i u smislu snižavanja cijene kvadrata, ali i cijene kapitala koja je još uvijek, makar je pala, previsoka', naglašava Rudolg Rom, direktor sektora graditeljstva HGK.
'U smislu veličine, u smislu brojeva to je kap u moru. U tom kontekstu bilo kakav pozitivni efekt tih mjera može biti samo psihološki efekt da će država i dalje poticati ljude da kupuju stanove i da će se vlasništvo stanova poticati', zaključuje profesor Tica. Naši sugovornici se slažu da do značajnijih promjena neće doći sve dok ekonomija ne doživi ozbiljniji pomak unaprijed. Kako Vlada može pomoći tržištu nekretnina, teško je reći. Mjera koja je trebala pomoći ne obećava puno, a problemi su ostali isti. Investitori ne žele ili ne mogu spustiti cijenu nekretnina zbog svojih kredita. Stanovi se ne kupuju, a zbog smanjene potražnje drastično se smanjio i obujam građevinskih radova. Ovako se generira dodatna kriza uz ovu globalnu u građevinskom sektoru. Čak i najveći laik vidi da se vrtimo u krug.
Emisiju Novac gledajte nedjeljom u jutarnjem terminu na Novoj TV.