Linić: 12 kuna za litru goriva je granica koja se ne smije prijeći

Ministar Linić rekao je kako je 12 kuna za litru goriva svojevrsna granica koju Vlada ne smije dozvoliti da bude prijeđena. Hoće li se smanjivati trošarine ili će Vlada na cijenu utjecati na neki drugi način, Linić nije otkrio. Samo je dodao kako se u njegovom ministarstvu piše prijedlog kojeg Vlada tek mora razmotriti.

Pročitajte i ovo Čeka se srpanj Zabilježeni milijuni noćenja, ali turisti biraju pažljivije: "Ova godina nije normalna" Posljedice velikog rata Objavljen alarmantni izvještaj: Podaci pokazuju ozbiljnu globalnu prijetnju vezano uz energetsku situaciju

tri vijesti o kojima se priča spašavanje u španjolskoj "Čuli smo udaljene povike upomoć": Par tijekom požara pronađen u provaliji, opečeno im je 40 posto tijela UŽAS U ZADRU Tragedija na obali! Poginuo radnik Vodovoda: Oglasili se direktor i gradonačelnik U VIJETNAMU Užasna tragedija: Prevrnuo se turistički brod, još se zbrajaju mrtvi

Ministarstvo gospodarstva potvrdilo je danas povećanje cijena goriva, kao što smo najavili u subotu u Dnevniku Nove TV. Tako će od sutra cijena  MB Eurosuper BS 95 biti 10,46 kn, MB Eurosuper BS 98 10,79 kn, a MB Eurosuper BS 100 iznosit će 11,02 kn. Dizelsko gorivo Eurodizel BS od sutra stoji 9,94 kune, plinsko ulje LU EL Euro bit će 7,39 kn, Plinsko ulje EL 7,15 kn, a plinsko ulje obojano plavom bojom 6,35 kn.

Ministar financija Slavko Linić izvijestio je  zastupnike u Hrvatskom saboru kako se prihodi za 2012. godinu kreću oko 109 milijardi kuna. 'Ostaje upitno je li moguće ostvariti takve prihode s obzirom na razne procjene koje govore o recesiji u našem okruženju i opasnosti da takav pad gospodarskih aktivnosti imamo i u Hrvatskoj', rekao je Linić.

Osnovna karakteristika tih prihoda u odnosu na prošlogodišnji plan, kazao je, jest da oni rastu oko 600 milijuna kuna zbog većeg udjela prihoda iz proračuna Europe, odnosno iz europskih fondova. Linić je napomenuo kako se očekuje da će inflacija biti oko 2,4 posto, ističući, međutim, kako vlada ipak planira gospodarski rast.

Prijedlog vlade je bio da se u isto vrijeme borimo za otvaranje investicija, da se borimo za to da Hrvatska pokrene bilo kakvu investicijsku aktivnost kako bi se mogla okrenuti mogućem i potencijalnom gospodarskom rastu, rekao je Linić pojašnjavajući kako je to razlog što vlada planira gospodarski rast od 0,8 posto.

'Povećali s 1800 na 2200 kuna neoporezivi dio'

Karakteristika prihoda je da se porezima više opteretilo potrošnju i da povećano opterećenje potrošnje kroz povećani PDV nismo unijeli u državni proračun već smo usmjerili prema rasterećenju hrvatskog gospodarstva te socijalnoj politici, prema najugroženijim skupinama građana, rekao je Linić.

Ocjenjujući da će povećanje opterećenja potrošnje ipak imati negativan utjecaj na standard građana vlada je, rekao je, pokušala naći neke kompenzacije pa je to razlog da se uvode međustope za neke prehrambene artikle kao što su ulje masti, dječja prehrana, šećer i pitka voda.

'U isto vrijeme ocijenili smo da je neophodno promijeniti neoporezivi dio prihoda radnika i umirovljenika, pa je to razlog da smo povećali s 1800 na 2200 kuna neoporezivi dio kod zaposlenih, a s 3200 na 3400 kuna kod umirovljenika', kazao je.

Ministar Linić naglasio je i kako državne investicije koje bi krenule, ne znače veći izvoz već prije svega manji uvoz. "Prije svega manji uvoz struje, veću konkurentnost hrvatskih luka, veću ponudu na hrvatskom tržištu kreveta u turističkoj zoni. Dakle jačanje Hrvatske na domaćem tržištu i što manju ovisnost od uvoza", rekao je.

Osvrćući se na rashodovnu stranu proračuna Linić je rekao kako je vlada odlučila učiniti i više nego što od nje traži Zakon o fiskalnoj odgovornosti, pa je išla i na nominalno rezanje pojedinih rashoda. 'To je razlog da u ovom proračunu imamo realno četiri milijarde (kuna) srezano nominalnih rashoda', rekao je Linić.

O tome koliko su sve te projekcije realne Linić je rekao kako je vlada poduzela niz kontrolnih mehanizama i promjenu organizacije državne uprave kako bi odgovornost za proračunske stavke bila kontrolirana u samim resornim ministarstvima, ali i na kontrolnim mehanizmima putem ministarstva financija.

Što se tiče deficita, Linić je rekao kako je on ispod 10 milijardi kuna. 'To znači 5 milijardi kuna manji u odnosu na ostvarenje 2011. godine. Deficit koji nas obvezuje na nova zaduženja, pa je to razlog što je vlada jasno rekla da želi ići u privatizaciju pojedinih državnih tvrtki', ustvrdio je Linić. (MI. Dr. /Hina)