Istraživanje: samo 20 posto građana štedi za mirovinu

Pokazuju to rezultati istraživanja koje je agencija Puls provela tijekom ožujka i travnja na uzorku od 900 ispitanika. Naručitelj istraživanja bio je AZ mirovinski fond, u čijoj je organizaciji danas održano predstavljanje rezultata istraživanja.

Pročitajte i ovo 38 točaka Sabor donio važnu Deklaraciju: Evo što ona znači za prava umirovljenika i starijih osoba Izvijestio HZMO Važna obavijest za dio umirovljenika: Ovaj dokument morate hitno dostaviti mirovinskom osiguranju

Samo šest posto anketiranih građana štedi u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a ukupno ih 16 posto izjavljuje da je upoznato s tim oblikom štednje. Pritom, građani imaju istu razinu povjerenja u investicijske fondove i dobrovoljne mirovinske fondove, predma je štednja u investicijskim fondovima znatno rizičnija.

Inače, prema rezultatima istraživanja, među financijskim institucijama najveće je povjerenja građana u banke.

Istraživanje je pokazalo i to da građani koji izdvajaju u obvezne mirovinske fondove, općenito malo znaju o njihovom poslovanju. Tako više od 50 posto anketiranih u istraživanju Pulsa i AZ fonda ne znaju ni približno stanje na svojim računima u obveznim mirovinskim fondovima, a 80 posto ih ne zna koliki je bio prinos njihovim fondova u prošloj godini.

Unatoč skromnim mirovinama sadašnjih umirovljenika, 56 posto anketiranih građana optimistično gleda na odlazak u mirovinu, a pesimizam je više zastupljen kod osoba koje uskoro odlaze u mirovinu. Optimističniji su obrazovani mlađi ljudi s višim primanjima.

Prema rezultatima istraživanja, 48 posto građana u mirovini očekuje niži standard u odnosu na sadašnji kao i u odnosu na standard sadašnjih umirovljenika.

Među anketiranim sadašnjim umirovljenicima, samo 11 posto smatra svoje prihode u potpunosti dostatnim za kvalitetan život. Najviše, 43 posto, ocjenjuje da im prihodi donekle zadovoljavaju potrebe.

Komentirajući rezultate istraživanja, predsjednik Uprave AZ fonda Dinko Novoselec ocijenio je kako je dojam da su se budući umirovljenici pomirili s lošim standardom u mirovini te da prepoznaju potrebu za štednjom, ali izostaju akcije.

Znanstveni suradnik u Ekonomskom institutu Danijel Nestić smatra pak da su stavovi budućih i sadašnjih umirovljenika najviše uvjetovani niskim mirovinama, koje iznose 40 posto prosječne plaće, što je jedna od najnižih relativnih mirovina u Europi.

Očekivanje građana da će njihove mirovine biti niske već sada utječu na njihovo ekonomsko ponašanje - rast ulaganja u investicijske fondove, procvat na tržištu nekretnina, bujanje različitih oblika osiguranja i rast depozita građana u bankama mogu se, prema njegovom mišljenju, barem dijelom pripisati zabrinutosti za buduća primanja.