Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Vjerujemo kako malo tko ne zna gdje su Kaštela, no ipak ih mnogi ne percipiraju kao turističko mjesto prepuno prirodnih ljepota, povijesti, kulturne baštine, bogate gastronomije. U novoj epizodi serijala Hrvatska tako lijepa tako naša ispravljamo nepravdu prema ovom dalmatinskom gradu.


Često grad Kaštela mnogim turistima ostaje kao transferno mjesto, na putu od zračne luke do Splita i otoka. No kada bi se spustili na obalu, vjerujemo da iz ovog grada ne bi poželjeli tako brzo otići. Bili su toga svjesni i turisti s kraja 19. stoljeća koji su na odmor počeli dolaziti upravo u ovaj dalmatinski grad, što ga  smješta uz bok Opatiji i Hvaru, prvim turističkim središtima u Hrvatskoj.

Vezani članci Sandi Cenov - 2 Vječiti romantik Sandi Cenov supruzi napisao savršen stih: "Zaslužila je dva savršena stiha, a ne jedan!" Snježana Mehun - 9 Nogometna euforija među domaćim zvijezdama, doznajte tko su najstrastveniji navijači!

A prvi turisti prvenstveno su uživali u dvorcima, kaštelima oko kojih su nastala naselja, a kasnije i grad. Oko njih naseljevaju se težaci iz starohrvatskih mjesta na padinama Kozjaka. I u ranosrednjovjekovnom razdoblju Kaštela igraju važnu ulogu, tu je naime napisana Trpimirova darovnica u kojoj se prvi put spominje ime Hrvat. No i to nije sve od značajnih lokaliteta. Lokaliteti su svugdje samo ih treba pronaći, oni su uz more i na padinama Kozjaka i na vrhovima, ilirske gradine.

A lokaliteti su i pod morem i to oni grčkih i rimskih luka i naselja. Njih također možete obići, naravno roneći. Za sada stranci rone mnogo više nego domaći, a dobra vijest je da je zanimanje za naše podmorje svake godine sve veće.
Prije nego su počeli razgledavati podmorje, Kaštelani su od njega živjeli, tako je nekada Kaštel Kambelovac bio jedno od najribarskijih mjesta na Jadranu. Danas znatno manji broj ribarskih brodica tek podsjeća na to, no svakako ćete, kao i mi, na obali sresti barem ponekog ribara.

>> Kremšnite, vino i kristal- nositelji turizma zagrebačke regije

Upravo su riba i plodovi mora kaštelanski specijaliteti. Delicija u ovom gradu, odgovorno tvrdimo, ne nedostaje. Srdela na gradele, specijalitet - brudet od sipe s bobom, blitva s bobom, kozletina, i za desert - rožata i neizostavne fritule. Sva jela su naravno autohtona.

Rođena je i ovdje najpopularnija američka vinska sorta, zifandel koju su Amerikanci htjeli proglasiti svojom, no otkriveno je kako je ona ipak kaštelanska. 'Većina autohtonih hrvatskih sorti s ovog je područja', rekao je enolog Ante Vuletin.

A i hrana i vino bolje sjedaju uz klapsku pismu i to onu svojevrsnog kaštelanskog brenda klape Cambi. Nakon gastronomije kojoj je teško odoljeti, zgodno je prošetati prirodom. Na obroncima Kozjaka naići ćete tako na jedan sasvim poseban vrt - onaj biblijski. U njemu su biljke poput masline, loze, boba, leće i pšenice, pa čak do pistacije. Ovaj kaštelanski jedan je od 12 na svijetu, a četiri u Europi.

Jedna je legenda postala zaštitni znak kaštela, ona o Miljenku i Dobrili, popularno nazvanima kaštelanski Romeo i Julija.

Smatramo kako smo vam pokazali da su Kaštela zaista rijedak spoj kulturne baštine i prirodnih ljepota te kako ih zaista vrijedi posjetiti.

Hrvatska turistička zajednica

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.