Rijetke se kompanije mogu pohvaliti poviješću kao IBM – to je povijest uspjeha, inovacija i napretka, povijest koja traje sto godina!
IBM je nastao spajanjem nekoliko kompanija u lipnju 1911. godine te se prvotno zvao Computing Tabulating Recording Corporation, da bi 1924. promijenio ime u International Business Machines, odnosno IBM. Iako su na početku nudili širok raspon proizvoda, koji su uključivali satove i vage, odlučili su se orijentirati na elektronske strojeve za tabeliranje i obradu podataka, što se pokazalo kao velik uspjeh.
IBM svoj uspon započinje 1914. kada je kompaniju preuzeo Thomas Watson koji ju je vodio tijekom tri rata, velike depresije i početka hladnog rata, a zaslužan je za veliko povećanje profita i širenje poslovanja. On je u kulturu ove kompanije uveo moto 'think' te je znao da je napredak moguć samo ulaganjem u inovacije i razvoj te obrazovanje, što je i razlog zbog kojeg IBM uspješno djeluje već sto godina.
Zamijenio ga je sin koji je nastavio poslovati po istom sloganu te je sve resurse usmjerio prema razvoju najboljih i najbržih računala učinivši IBM najvećom računalnom kompanijom na svijetu. Tada ova kompanija razvija računala poput IBM 704, IBM System/360 – u koji su uložili nekoliko godina rada i pet milijardi dolara, IBM 305 RAMAC – prvi sustav za pohranu podataka, razvijaju floppy disk te brojne druge inovacije.
Također, IBM surađuje s NASA-om te pomaže u lansiranju čovjeka na Mjesec i u mnogim drugim svemirskim misijama.
IBM je 1981. predstavio Personal Computer, odnosno PC koji je tada radio na Intelovom procesoru te je imao 16KB memorije, koristio je dva floppy diska i, opcionalno, monitor u boji. Operativni sustav na kojem je radio bio je DOS, iza kojeg je tada stajala mala kompanija s 32 zaposlenika – Microsoft.
Naravno da je u povijesti ove kompanije bilo i kriznih razdoblja, a jedno takvo bilo je početkom 90. kada su gomilali gubitke te 1992. zabilježili do tada najveći dug u američkoj povijesti tijekom jedne godine, što je rezultiralo smanjenjem troškova i otkazima za desetke tisuća radnika.
Nakon toga je uslijedila konsolidacija i primjena novih poslovnih modela – fokusiraju se na poslove s visokim maržama, servise, softver te integraciju tehnologija i usluga, a sve manje na sam hardver. Posljednja velika promjena u poslovanju IBM-a jest ona iz 2005. godine kada su kineskom Lenovu prodali svoj PC business i proizvodnju osobnih računala, među inima i popularne ThinkPad serije.
Snagu svojih računala ova je kompanija često pokazivala u srazu s ljudima pa je tako 1996. njihovo Big Blue računalo poraženo u šahovskom meču sa svjetskim prvakom Garryjem Kasparovom, no u uzvratu godinu dana poslije, pobjeda je pripala IBM-u. Također, ove je godine njihovo računalo Watson sudjelovalo u Izazovu u kojem je pobijedilo dva šampiona ovog kviza, ostavivši ih bez ikakve šanse za pobjedom.
Iza IBM-a sto je godina bogate povijesti, inovacija, uspona i pokojeg pada, više od 75 tisuća patenata i 150 milijardi dolara potrošenih na istraživanje i razvoj, ali vjerujemo da ono najbolje tek dolazi te da će se i za sto godina o ovoj kompaniji i dalje pisati kao o jednoj od najvećih računalnih kompanija u povijesti.
