Jedna polovica planeta je vruća, njome teku rijeke kipuće plazme i plinova, dok na drugoj polovici vladaju temperature ispod ništice.
Pročitajte i ovo
Radi se o plinovitom divu nazvanom Upsilon Andromeda B, planetu koji kruži tik do zvijezde Upsilon Andromeda, udaljene 40 svjetlosnih godina od sunčeva sustava, smještenoj u zviježđu Andromeda.
- Kada bi šetali sa strane planeta na kojoj je noć, prema strani na kojoj je dan i došli do granice, odjednom bi osjetili temperaturnu razliku koja odgovara osjećaju da se u djeliću sekunde nađete u grotlu vulkana, opisao je situaciju na tom planetu Brad Hansen sa Sveučilišta u Kaliforniji.
Znanstvenici pretpostavljaju da planet zbog blizine zvijezdi apsorbira i istovremeno izbacuje dio njezinog nezamislivo vrućeg materijala pa je zato uvijek noćna strana, ona okrenuta od zvijezde, daleko hladnija.
Nije isključeno niti da je odnos ta dva svemirska objekta sličan odnosu Zemlje i Mjeseca - jedna je strana možda uvijek noćna, a druga uvijek dnevna, no za razliku od mjesečeve, i izuzetno vruća.
Planet je otkriven 1996. godine i odmah je dobio nadimak "Vrući Jupiter" (za razliku od pravog Jupitera, koji je svijet neusporedivo hladniji i udaljeniji od svoje zvijezde, op. a.).
Oko zvijezde, inače, kruže još dva planeta, no na znatno udaljenijim orbitama.
Znanstvenici su ovim otkrićem zabilježili prve temperaturne varijacije na površini nekog planeta izvan sunčevog sustava.
Ustanovljeno je da se temperatura površine na obasjanoj strani planeta penje i do 1 650 celzijevih stupnjeva.
Istovremeno, na noćnoj strani je temperatura od -20 do -230 celzijevih stupnjeva! Na spomenutom je Jupiteru temperatura na svakom dijelu planeta ista.
Usporedbe s Jupiterom nisu slučajne ni proizvoljne.
- Ovo otkriće u potpunosti mijenja naše razmišljanje i predodžbe o naravi divovskih plinovitih planeta jer smo do sada smatrali da takvi planeti na cijeloj površini imaju istu temperaturu. No, ovaj očito ima svoju vruću i hladnu stranu, rekla je Sara Seager s Instituta Carnegie u Washingtonu.
Znanstvenici ne isključuju da upravo njegova veličina, blizina zvijezdi, ali i veličina i toplina same zvijezde (koja je veća i toplija od našeg Sunca) imaju nešto s ovom pojavom.
- No, ima li to kakve veze i koliko, još nemamo pojma, zaključila je Seager.
