Ipak, u siromašnim i srednje siromašnim zemljama glavni uzrok bolesti i smrti bit će epidemija HIV-a, kaže se u izvješću WHO-a.
Znanstvenici iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokušali su predvidjeti globalne podatke o smrtnosti i uzrocima, odnosno 10 najtežih bolesti u razdoblju od 2015. do 2030. godine.
"Prema našim predviđanjima, od bolesti uzrokovanih pušenjem umrijet će 50 posto više ljudi 2015. godine nego od AIDS-a i bit će odgovorno za deset posto svih smrti globalno", kažu autori istraživanja objavljenog u "Public Library of Science Medicine" (PLoS Medicine).
Do 2030. godine veći će broj ljudi preživjeti dječje bolesti i živjet će dulje, ali će broj umrlih od kroničnih bolesti poput raka, krvožilnih bolesti i šećerne bolesti, narasti za 70 posto.
Uz iznimku AIDS-a, globalne smrti od glavnih zaraznih bolesti, poput malarije, tuberkuloze i respiratornih infekcija, do tada će biti u opadanju.
"Epidemiološka tranzicija prema kroničnim bolestima napreduje u zemljama u razvoju tako da sada problemi vezani uz krvožilne bolesti i rak nisu samo problem bogatih zemalja", kazao je Colin Mathers jedna od autora istraživanja.
AIDS, koji trenutačno odnosi 2,9 milijuna života godišnje, 2015. mogao bi odnositi 4,3 milijuna života, a 2030. popeti se na čak 6,5 milijuna.
"Prema našem scenariju, bolesti vezane uz HIV postat će vodeći uzrok bolesti u siromašnim i srednje siromašnim zemljama do 2015. godine", tvrdi WHO.
Duhan, koji je sada odgovoran za 5,4 milijuna smrti godišnje, do 2015. godine će odnositi 6,5 milijuna života, a do 2030. 8,3 milijuna s najvećom smrtnošću u siromašnim i srednje siromašnim zemljama.
Broj smrti uzrokovanih pušenjem udvostručit će se u siromašnim zemljama do 2030. na 6,8 milijuna, ali će opasti za devet posto u bogatim zemljama gdje će umrijeti preostalih 1,5 milijuna ljudi, predviđa WHO.
