Istraživanje je preliminarno, no nekoliko studija pokazalo je da su ljudi koji većinu dana sjede skloniji pretilosti te da kod njih postoji povećana opasnost od infarkta pa čak i prerane smrti. U uredničkom komentaru objavljenom ovoga tjedna u znanstvenom časopisu 'British Journal of Sports Medicine', Elin Ekblom-Bak sa švedskog Fakulteta za sportske i medicinske znanosti, navela je da vlasti preispituju definiciju tjelesne aktivnosti kako bi upozorili na opasnosti sjedenja.
Premda su zdravstveni dužnosnici izdali smjernice u kojima preporučuju najmanje količine tjelesne aktivnosti, oni nisu predložili ljudima da pokušaju ograničiti koliko vremena provode u sjedećem položaju. 'Nakon četiri sata sjedenja, tijelo počinje slati znake da je to škodljivo', rekla je Ekblom-Bak. Objasnila je da se geni koji reguliraju količinu glukoze i masnoća u tijelu počinju isključivati.
Štetno i za ljude koji vježbaju
Dugotrajno sjedenje štetno je i za ljude koji vježbaju. Tim Armstrong, stručnjak za tjelesnu aktivnost Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), izjavio je da ljudi koji vježbaju svaki dan, ali uz to provode mnogo vremena sjedeći, mogu imati više koristi ako te vježbe rasporede tijekom dana, umjesto u jednom navratu. U istraživanju koje je objavljeno 2009., na temelju praćenja više od 17.000 Kanađana desetak godina, istraživači su utvrdili da ljudi koji više sjede imaju veći rizik od smrti, neovisno o tome vježbaju li ili ne.
'Mi nemamo dovoljno dokaza da bismo rekli koliko je sjedenje loše', rekao je Peter Katzmarzyk iz Pennington Biomedical istraživačkog centra u Baton Rougeu, koji je vodio kanadsko istraživanje. 'No, izgleda da što više ustajete i prekidate sjedenje, to bolje', poručio je. Podaci iz istraživanja provedenoga u SAD-u 2003-2004. godine, pokazali su da Amerikanci sjede više od polovice dana, od rada za uredskim stolovima do sjedenja u automobilu. (Hina)
