No, nema razloga za uzbunu, tvrdi mikrobiolog Martin Blaser s New York University, bakterije su s nama već neko vrijeme i neke su korisne za čovjeka.
Pročitajte i ovo
Blaser i njegovi kolege uzeli su uzorke s podlaktica 6 zdravih osoba kako bi istražili bakterijsku populaciju na koži - najvećem ljudskom organu.
"Identificirali smo oko 182 vrste", kazao je Blaser. "A na temelju tih brojki, vjerujemo da ih na koži ima oko 250 vrsta", dodao je.
Bakterije su jednostanični organizmi za koje se vjeruje da su bili prva živa bića na Zemlji. I dok neke uzrokuju bolesti, druge bakterije se normalno razvijaju u našim tijelima, na primjer u probavnom traktu gdje imaju korisne funkcije.
"Bez dobrih bakterija, tijelo ne može preživjeti", pojasnio je Zhan Gao, liječnik koji je sudjelovao u Blaserovom istraživanju.
Znanstvenici tvrde da mikroba u ljudskom tijelu ima 10 puta više nego stanica.
"Naši mikrobi su zapravo dio našeg tijela", pojasnio je Blaser.
"Mislimo da mnogi od normalnih organizama štite kožu, zato mislim da nije baš pametno neprestano se prati jer tako zapravo ispiremo naš obrambeni sloj", dodao je.
Dugo je poznato da bakterije žive na našoj koži, ali su Blaser i njegovi kolege iskoristili sofisticiraniju molekularnu tehniku utemeljenu na analizi DNK kako bi proveli precizniju identifikaciju.
Stanovnici naše kože pokazali su da su različitiji nego što se mislilo, jer je prije bilo poznato samo 8 vrsta.
Neke bakterije trajno nastanjuju kožu - i to one iz roda stafilokoka, streptokoka, propionibakterija i korinobakterija. One čine više od pola baketrijske populacije.
Dragovoljci na kojima je izvršeno istraživanje su bili 3 žene i 3 muškarca.
Znanstvenici su ranije proučavali bakterije u želucu i jednjaku, a s ovim istraživanjem utvrdili su da postoji razlika između bakterijske populacije u ljudima i na ljudima.
"Mikrobi žive u životinjama sigurno milijardu godina, a mikrobi koje mi imamo u našim tijelima nisu slučajni. Oni su se razvili s nama", zaključio je Blaser.
