Pročitajte i ovo
U bolnici još bolesnika
Epidemija tek u zamahu: Na sjeveru Hrvatske zbog gripe hospitalizirane i četiri bebe
Prijatelji životinja
Strašnoj praksi treba stati na kraj: "To nije tradicija, nego zlostavljanje i mučenje!"
Građani na nogama
Masovno trovanje u susjedstvu: Stanje je alarmantno, među zaraženima i djeca
ograđen lokalitet
Mostarac je kupio parcelu i započeo radove, a onda šok! Mještani potvrdili najcrnje slutnje
VREMENSKA PROGNOZA
Očekuje nas vrlo kišovit i iznadprosječno topao tjedan, a onda preokret! Moguć je i prodor polarne hladnoće
Samo jedan pogled na fotografiju preslatkog slonića iz West Midlands Safari Parka koja je preko društvenih mreža obišla svijet dovoljan je da se 'raspekmezite' uz riječi; ajme, kako je sladak!
No, pitanje je zašto nas slike mladunčadi životinja toliko 'diraju'?
Fenomen je dobro poznat u marketinškoj industriji koja ga naveliko eksploatira, piše BBC. Nije realno očekivati da ćete odabrati osiguravajuću kuću ili toaletni papir zato što volite psiće. No, emocije ipak prodaju, a životinje, osobito sisavci, su jako dobar okidač za njih. Međutim, i tu postoje granice. Mali lavići su slatki, no njihovi odrasli rođaci, bez obzira koliko bili zgodni, ipak izgledaju prijeteće.
Postoji jednostavno, evolucijsko objašnjenje, zašto volimo djecu; netko se za njih treba brinuti ili će ljudska vrsta izumrijeti. No, zašto u nama emocije izaziva mladunčad životinja?
Nobelovac Konrad Lorenz (1903. – 1989.) iz Austrije, koji se bavio etiologojim, odnosno promjenama ljudskog ponašanja, zaključio je kako životinjske bebe dijele mnoge fizičke karakteristike s ljudskim bebama; imaju velike oči, prćaste nosiće, uvučenu bradu i istureno čelo.
Stoga će odrasla osoba na isti način reagirati kako na malo dijete tako i na mladunče životinje. Okidač za takvo ponašanje je čovjekov instinkt da se brine za mala, nemoćna bića, jer su ljudske bebe po svojoj prirodi vrlo nesamostalne i bez brige odraslih ne mogu preživjeti.
Svijet je na rubu izumiranja!
'Čak i ako vidimo da ima dugi nos, rogove ili usku glavu, takvo malo biće će nam biti privlačno. To je čovjekov instinkt da očuva vrstu, odnosno svoj DNA. Zbog toga svaki roditelj smatra kako je njegovo dijete najljepše. U širem smislu, to je potreba da se zaštiti svako djete, a u još širem smislu, mladunčad svih sisavaca', tumači biologinja Simone Fellowes.
Automobili koji se reklamiraju kao 'slatki', poput VW Bube ili Mini Coopera, napravljeni su tako da imaju zaobljenu karoseriju, istaknuta svjetla i kratki prednji kraj – ili prevedeno na fizionomiju beba; buckasti trbuščić, velike oči i prćasti nos.
'To je ciljano napravljeno', rekao je dizajner Ben Crowther. 'Ženskih kupaca je sve više, a takvi su 'slatki, mali automobili' sve popularniji'.
Premda zbog svoje grube, sive kože, velikih klempavih ušiju i smiješnog velikog nosa, slon ne bi trebao izazivati potrebu za brižnošću, činjenica je da i na njega reagiramo tako da ga imamo potrebu zaštititi. I to zato jer ga uspoređujemo s ljudskom djecom po drugim karakteristikama; zaigrani su, nespretni, a u usporedbi sa svojim roditeljima ipak tako sitni.
'Iako ostaju uz svoje majke da bi preživjeli, a ne iz ljubavi, mi to tumačimo potpuno krivo, preslikavajući na njih ljudsko ponašanje i osjećaje', timači Simone Fellowes.
Dakle, idući put kada vidite nešto slatko ili počnete gugutati sloniću, sjetite se da se ne ponašate racionalno i da se za tu životinjicu ne trebate brinuti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook