Švicarski futurolog upozorio: "Ako radimo kao roboti, roboti će nas zamijeniti!"

 Svi znamo da nas čeka najtoplije ljeto ikada, ali još uvijek mnogi ne vjeruju da održivost može biti isplativa. Švicarski futurolog Gerd Leonhard dao si je zadatak da objasni kako je to ne samo moguće, nego i potrebno kako bismo nastavili uživati u planetu Zemlji. Otvorio je drugi dan poslovne konferencije Future Tense temom održive budućnosti, predavanjem koje je nazvao: „Green Is the New Digital, Sustainable Is the New Profitable“.

tri vijesti o kojima se priča MISTERIOZNA MRLJA Objavljena fotografija crvene mrlje na Trumpovom vratu: Oglasila se Bijela kuća PRIJETI ESKALACIJA VIDEO Izraelci pokrenuli nove napade na Teheran pa objavili da su ubili 1500 Iranaca. Porastao i broj poginulih američkih vojnika Dobro je znati Koje su najsigurnije zemlje za život u slučaju trećeg svjetskog rata: Imamo popis

Ako radimo kao roboti, roboti će nas zamijeniti, ali ako učimo kao oni, radit će za nas. Tehnologija pokreće društvo, ali ljudskost je definira. A ljudskost u nama uvijek teži održivosti. Baš zato će zelena tehnologija i održiva ekonomija povećati profitabilnost i učiniti svijet bojim mjestom za život, rekao je Gerd Leonhard.

Na panel diskusiji poslije predavanja, koju je moderirala Ana Muhar Blanquart, sudjelovali su Zoran Miliša (ENNA Opskrba), Tatjana Skoko (Microsoft) i Aleksandar Gavrilović (Klaster hrvatskih proizvođača videoigara).

Promjena u poimanju održivosti u poslovnim svijetu je enormna. U 2007. je to bila samo imenica, a sada se sve više postaje glagol, stavlja se u primjenu, rekao je Zoran Miliša.

Smatram da je najveća kontribucija koju kompanije u ovom kontekstu mogu imati utjecaj na svijest o održivosti kod korisnika. Upravo velike kompanije trebaju biti prvi primjer održivog života i poslovanja pa je bitno da svi educiramo svoje zaposlenike, rekla je Tatjana Skoko.

Za vrijeme pauze na Global stageu, i na Focus stageu je Petra Čiček, Sustainability Lead za Središnju i Istočnu Europu u Microsoftu održala predavanje o projektu Planetary Computer, a Ana Škiljić iz Komunikacijskog laboratorija predstavila je mogućnosti učenja kroz simulaciju kroz platformu Crisis Simulation.

Skladatelj i predsjednik Međunarodnog glazbenog vijeća, Alfons Karabuda, zaintrigirao je publiku predavanjem o budućnosti industrije zabave i kulture, a predstavio je i inovacije streaming platformi koje ćemo uskoro svakodnevno koristiti.

Osjećaj je, ono što, draga moja publiko, umjetna inteligencija nikad neće imati, rekao je Alfons na kraju svog predavanja, nakon čega je uslijedio gromoglasan pljesak.

U diskusiji o budućnosti kulture sudjelovali su Antun Tomislav Šaban (Hrvatsko društvo skladatelja), Zoran Šimunović (Gradski muzej Vinkovci), Jasna Jakšić (Muzej suvremene umjetnosti) i Krešimir Partl (državni tajnik u Vladi RH).

Tom je prilikom Jasna Jakšić izjavila kako „umjetnost češće postavlja pitanja nego što daje odgovore“ te kako „nove tehnologije, zajedno s ljudskom notom, mogu podići razinu kvalitete umjetnički djela“.

Inspirativni govor održala je zatim Lada Tedeschi Fiorio, članica Uprave i potpredsjednica za korporativnu strategiju i razvoj Atlantic grupe koja je istaknula kako živimo u eri konstantnih promjena, no kako nisu sve ključne. Kako je istaknula, „dobar lider vidi promjene koje imaju potencijal utjecati na poslovanje i pravovremeno reagira u skladu s njima“.

Posljednje predavanje prodrmalo je sve sudionike jer se na pozornici našao Anders Indset, poslovni filozof kojeg mediji nazivaju „digitalnim Isusom“, a koji je u sklopu teme Future of Leadership održao provokativno predavanje naziva: „The Art of Being Wrong“.

Greške su ono što nas čini ljudima, drugačijima od tehnologije, i pravo je vrijeme da si odamo priznanje kada ih učinimo. U njima se krije potencijal za kreativnost i preuzimanje kontrole. Kad malo bolje razmislimo, zahvaljujući njima preuzimamo odgovornost, ključnu karakteristiku vođa. Tada postajemo vođe budućnosti koje si vjeruju dovoljno da riskiraju. A kada vjerujemo sebi, otvaramo mogućnost i da damo povjerenje drugima,  rekao je Andres Indset.

Svoje pogreške, ali i sve ono što su iz njih naučili, s publikom su podijelili Liana Keserić (Raiffeisenbank Hrvatska), Tomislav Radoš (Hrvatska gospodarska komora) i Christos Harpantidis (Philip Morris International).

Moja najveća pogreška je to što ih nisam radila više. Treba preuzimati puno više rizika kako bismo u poslovanju išli naprijed, rekla je Liana Keresić.

Napravio sam mnogo pogrešaka, ali ih nisam kritički sagledao. Nakon puno sklopljenih poslovanja znaš da ih ne možeš ne praviti, izjavio je Tomislav Radoš.

Christos Harpantidis je za kraj istaknuo kako su “lideri danas osobe koje povezuju ideje i timove na putu ka uspjehu, a kako bi to uspješno činili, trebaju transformirati sebe prihvaćajući pogreške kao prirodne stvari koje ih čine ljudskim bićima”.

Nakon što je službeni program završio, 30-ak lidera sudjelovalo je na radionici Instituta za studije budućnosti Kopenhagen, „Megatrends Shaping Tomorrow“, koju su vodile Daria Krivonos i Sofie Hvitved.

Poslovna konferencija Future Tense održala se pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva turizma i sporta, Grada Zagreba i Veleposlanstva Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj.