Tim kemičara s Instituta Ruđer Bošković (IRB), razvio je novu metodu za praćenje mehanokemijskih reakcija i objavio znanstveni rad o njoj u prestižnom časopisu Nature Protocols. Kako su objasnili, mehanokemijske reakcije u krutom se stanju odvijaju mljevenjem i u posebno dizajniranim zatvorenim posudama, pa su se za praćenje reakcija te posude morale otvarati, što je dovodilo do ometanja kemijskog procesa. Nova metoda koristi Ramanovu spektroskopiju te omogućava dublji uvid u mehanizme kemijskih reakcija u krutom stanju, a bez uplitanja u sam proces reakcije.
Pročitajte i ovo
Mehanokemijska sinteza mljevenjem, objašnjavaju s IRB-a, danas se koristi za pripravu svih klasa spojeva i materijala. To je jednostavna, brza i ekološki prihvatljivija alternativa klasičnoj otopinskoj sintezi koja uvelike smanjuje korištenje otapala i stvaranje otpada jer se reakcije odvijaju u čvrstom stanju, bez otapala i potaknute su unosom mehaničke energije.
Međutim, kako bi se mehanička energija unijela u sustav, krutine se stavljaju u reakcijske posude koje su napravljene od različitih metala, primjerice čelika, te prozirne plastike. Krutinama se zatim dodaju kuglice za mljevenje, a te se posude potom postavljaju na specijalizirane mlinove, gdje osciliraju visokim frekvencijama.
Iako je mehanokemijska sinteza mljevenjem sve popularnija i raširenija, način na koji se reakcije odvijaju u tako zatvorenim posudama onemogućava nam praćenje kemijskih i fizikalnih procesa. Naime, često se u prošlosti kemijska reakcija pratila tako da se mljevenje zaustavi i reakcijska posudica otvori, te se onda iz posude uzme mali dio uzorka za analizu. Međutim, zaustavljanje mljevenja nužno ne znači i da je ta kemijska reakcija završena, što znači da praćenje kemijskih procesa na taj način ne mora uvijek dati dobre rezultate, objašnjava dr. sc. Stipe Lukin, prvi autor rada.
Kako bi znanstvenici razumjeli kako i zašto dolazi do pojedine reakcije u čvrstom stanju, bilo je potrebno osmisliti način za uspješno praćenje tih procesa za vrijeme mljevenja, a bez potrebe da se pokus zaustavi. Upravo su u tome znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković jedni od najboljih u svijetu. Naime, upravo su Ruđerovi kemičari razvili metodu za uspješno trenutačno praćenje mehanokemijskih reakcija, poput sinkrotronske difrakcije X-zraka na praškastom uzorku ili laboratorijske tehnike Ramanove spektroskopije.
U najnovijem radu kolege dr. sc. Ivan Halasz, dr. sc. Krunoslav Užarević i ja detaljno smo opisali metodu Ramanove spektroskopije koju smo razvili na IRB-u, a koja je zapravo bila u fokusu moje doktorske disertacije. Naša metoda Ramanove spektroskopije koristi laser koji prolazi kroz prozirnu plastičnu reakcijsku posudicu za vrijeme reakcije, što nam omogućava prikupljanje spektroskopskih podataka. Tom metodom možemo pratiti nastajanja i nestajanja raznih kemijskih veza te identificirati novonastale produkte tijekom reakcije. Time možemo dobiti dublji uvidi u reakcijske mehanizme te saznati zašto se i kako reakcije odvijaju, objašnjava dr. Lukin te dodaje kako Ramanova spektroskopija još nije ni blizu iskoristila svoj potencijal i da je upravo zato objava ovog rada važna jer će omogućiti implementaciju te metode u druge laboratorije diljem svijeta.
To će na kraju rezultirati ekspanzijom rezultata koji će se baviti mehanističkim aspektima mehanokemijskih reakcija, zaključio je dr. Lukin.
