Digitalna transformacija i AI podižu produktivnost i konkurentnost

 Digitalna transformacija ključna je za razvoj Hrvatske, kao i primjena inovacija i umjetne inteligencije (AI), jer se time može podići produktivnost i konkurentnost poduzeća, poručila je u utorak direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) Andrea Doko Jelušić s konferencije "Digitalna Hrvatska 2030.".

tri vijesti o kojima se priča MISTERIOZNA MRLJA Objavljena fotografija crvene mrlje na Trumpovom vratu: Oglasila se Bijela kuća PRIJETI ESKALACIJA VIDEO Izraelci pokrenuli nove napade na Teheran pa objavili da su ubili 1500 Iranaca. Porastao i broj poginulih američkih vojnika Dobro je znati Koje su najsigurnije zemlje za život u slučaju trećeg svjetskog rata: Imamo popis

Na toj tradicionalnoj godišnjoj konferenciji AmChama okupile su se brojne članice te komore, predstavnici vlasti i raznih institucija, a osim o digitalnoj transformaciji raspravili su i trendove s AI-jem, "machine learninga" (ML) ili strojnog učenja te inovacija, na što su, po riječima Doko Jelušić, fokusirane globalne kompanije.

Pročitajte i ovo Traži se drukčiji tip podataka Promjena u načinu treniranja umjetne inteligencije mogla bi donijeti još impresivnije rezultate AI-a

Produktivnost uz AI raste do 17 do 30 posto

Željeli bismo da kompanije budu svjesne da se tu radi i o jednom prijelomnom trenutku u smislu primjene i uvođenja AI-ja u poduzeća. To će potencijalno ugroziti neka radna mjesta, ali kao i sve druge inovacije, stvoriti i nova. AI je važan jer može donijeti i od 17 do više od 30 posto rasta produktivnosti, istaknula je Doko Jelušić.

Smatra i da je stoga važno nastaviti s razvojem digitalne infrastrukture u zemlji, kao i vještina te digitalnih usluga i u privatnom i javnom sektoru, ali i digitalne uključenosti i da tehnologija bude dostupna svima, a s obzirom na "turbulentan geopolitički kontekst voditi računa i i kibernetičkoj sigurnosti".

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler naglasio je da je zbog potrebe reguliranja AI-ja kao središnje tehnologije u digitalnoj transformaciji ekonomije i društva, EK predložila, a Europski parlament ove godine usvojio Uredbu o umjetnoj inteligenciji (AI).

To je prvi put ne samo u Europi nego i globalno da se uspostavlja temeljna pravila na način stupnjevanog rizika, da primjena AI koja predstavlja veći sigurnosni rizik zahtijeva i veće standarde usklađenosti. Ideja je postići da se na temelju europske regulative dogodi jedan širi tzv. briselski efekt, da i one kompanije koje nemaju sjedište u Europi prihvate europska pravila kao globalna, naglasio je Ressler te dodao da je uredba obvezujuća za sve članice EU-a te će od 2025. biti u nacionalnim zakonodavstvima većine članica.

Nova voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević naglasila je da EK digitalizaciju s primjenom novih tehnologija i inovacijama vidi kao nužnost i pokretače napretka i gospodarskog rasta, da se ulaže oko 250 milijuna eura u poticanje primjene i još oko 43 milijuna eura u tzv. akt o čipovima odnosno pokretanje njihove proizvodnje u Europi, s ciljem da do 2030. oko 80 posto europskog stanovništva ima digitalne vještine.

Pročitajte i ovo Novo istraživanje Hoćete li vjerovati tehnologiji ili ljudima? Neki AI modeli već imaju moć uvjeravanja poput ljudi

Ipak, u svemu moramo biti i oprezni u pitanjima privatnosti, odgovornosti i uključivosti, rekla je Ujević.

Napredak Hrvatske u europskom digitalnom desetljeću

Predsjednica uprave tvrtke Poslovna inteligencija Lidija Karaga rekla je kako AI otvara mnoga vrata i da sve više poduzeća i u Hrvatskoj traže načine kako to upotrijebiti i stvoriti dodanu vrijednost, u čemu je jako važnim označila upravljanje podacima.

Podatke koja neka tvrtka ima mora tretirati kao i bilo koju svoju drugu imovinu te ih mora državati, kao primjerice i strojeve. Sveobuhvatno upravljanje podacima ključno je za primjenu AI-ja, jer je to spoj procesa, tehnologije i ljudi. Za kvalitetu i upravljanje podacima treba imati posebnu odgovornu osobu i tim u organizaciji, da su podaci sigurni i da se znanje o upravljanju podacima stalno 'podiže. O tome ovisi i koliko će imati i biti koristi od AI-ja, upozorila je Karaga.

Državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva (SDURDD) Bernard Gršić ocijenio je da Hrvatska dobro napreduje u digitalizaciji i prema standardima europskog Digitalnog desetljeća, jer je ojačana državna informacijska infrastruktura, donesena digitalna strategija, program politike kako će Hrvatska sudjelovati u dostizanju digitalnih ciljeva EU-a i drugo.

Važnim je istaknuo i što je prije dva tjedna na Odboru za digitalne politike organizacije OECD-a prihvaćeno i konačno izvješće RH, čime je ispunjen i jedan od ciljeva pristupanju OECD-u.

Da bi digitalna transformacija bila uspješna građani moraju prihvatiti digitalne tehnologije, a s obzirom da digitalne vještine u Hrvatskoj ima više građana nego je prosjek u EU te da ih trenutno više od 55 posto koristi e-usluge, to ohrabruje i vjerujemo da smo na dobrom putu, zaključio je Gršić.