Njemačka je u šoku. Iz jednog od najpoznatijih i najčuvanijih europskih muzeja, rano jutros, u svega pet minuta, ukradeno je golemo bogatstvo.
"Čini se da su napadači ušli u zgradu kroz prozor koji gleda prema trgu, izrezali su rešetke, razbili prozor i krenuli ravno prema vitrini, koju su također razbili. Nakon toga su napustili zgradu i nestali", rekao je Volker Lange, voditelj policijske istrage.
Objavljen je video nadzorne kamere iz muzeja na kojoj se vidi kako lopov razbija staklo ormarića u kojem se nalazio nakit.
Kolekcija s više od 4000 predmeta
Ukradena su najmanje tri seta nakita s početka 18. stoljeća. Pripadao je Augustu Drugom Jakom, izbornom knezu Saske koji je postao kralj Poljske. Cijela kolekcija sadrži više od četiri tisuće predmeta od zlata, dragog kamenja i drugog materijala.
Pročitajte i ovo
"Zeleni trezor" u Dresdenu
Velika pljačka u Njemačkoj: Provalili u superčuvani muzej i ukrali nakit i dijamante vrijedne milijardu eura
"Materijalna vrijednost i nije tako velika u odnosu na značaj što ta kolekcija uopće postoji", kaže Marion Ackerman, direktorica muzeja.
Stručnjaci upozoravaju da se prepoznatljivi predmeti neće moći prodati na legalnim tržištima, pa se strahuje od lomljenja i taljenja. Za počiniteljima je pokrenuta opsežna potraga. Traga se za dva lopova, no nije usključeno da ih je bilo više. U vrijeme krađe cijela ulica bila je u mraku. Sumnjiv je i požar nedaleko od muzeja.
"Razvodna kutija se zapalila i stručnjaci sada provjeravaju je li uzrok bio tehnički ili je požar podmetnut, odnosno povezan s krađom", kaže Lange.
Sreća u nesreći je da u vrijeme krađe u Muzeju nije bilo najpoznatijeg predmeta iz neprocjenjive kolekcije. Drezdenski Zeleni dijamant od 41 karata na posudbi je u njujorškom muzeju Metropolitan.
Kako je moguće izvesti ovakvu pljačku, je li riječ o sabotaži? Razgovarali smo o tome s Antom Perčinom, predsjednikom HUP-ove Udruge zaštitarskih djelatnosti. On kaže da je pljačka apsurdna, to jest, nestanak struje kao glavni uzrok za izvršenje pljačke.
"Zbog činjenice da svi današnji sustavi imaju niz back-upova, počevši od autonomnih baterija do UPS-ova i samih generatora. Ako jedan sustav i jedan muzej ima postav u samo jednoj dvorani, od milijardu eura vrijednosti, ona bi logično bilo da je sustav zaštite koncipiran makar na način da ima i tjelesnu, tehničku i mehaničku zaštitu. Zbog toga je malo apsurdno da je nestanak struje izazvao debakl", kaže Perčin.
Ističe da savršena sigurnost ne postoji, ali možete predvidjeti određene sigurnosne rupe.
"Ovakav sustav, ovakav muzej bi trebao imati neku multidisciplinarnu zaštitu", ističe Perčin.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr