"Amerika prvo", pristup koji zagovara Donald Trump, izazvao je zabrinutost u Europi da bi SAD mogao smanjiti svoj doprinos NATO-u koji upravo radi na najvećem jačanju svoje vojne sile od završetka Hladnoga rata zbog sve agresivnije Rusije.
Pročitajte i ovo
Trump je šokirao Europljane kazavši u predizbornoj kampanji da će Washington dva puta promisliti treba li priskočiti u pomoć nekom savezniku u NATO-u ako on ne izdvaja dovoljno za obranu.
"Trumpova administracija povećat će američke tendencije prema izolacionizmu, što je novi udarac američkoj ulozi globalnog lidera", smatra Fabian Zuleeg, direktor Centra za europsku politiku iz Bruxellesa.
Washington već godinama poziva saveznike da povećaju izdvajanja za obranu, s obzirom na to da SAD za obranu izdvaja gotovo dvije trećine ukupnih sredstava NATO-a.
Trumpovo inzistiranje na tome posebno je zabrinulo baltičke države i istočnoeuropske članice Saveza, toliko da ih je čak američki potpredsjednik Joe Biden posjetio ne bi li ih razuvjerio.
"Nemojte slušati tog tipa, ne zna o čemu govori. Amerika nikada neće propustiti da brani svoje saveznike", rekao je.
No sada je "taj tip" izabran za 45. američkog predsjednika.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon Trumpove je pobjede u više navrata stavio naglasak na važnost američkog globalnog liderstva. "Naš savez povezuje najbliže američke prijatelje u vrijeme mira i sukoba gotovo 70 godina. Snažan NATO dobar je za SAD i za Europu", rekao je.
Slične poruke uputila je i Poljska. Poljski predsjednik Andrzej Duda pozvao je Trumpa da ispuni obećanje da će NATO povećati vojnu nazočnost na svojem istočnom boku kako saveznike ne bi ostavio na cjedilu ako Rusiji padne na pamet nova avantura u ukrajinskom stilu.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, bivši poljski premijer, pozvao je pak da EU i SAD surađuju u obrani zajedničkih vrijednosti. Dvadeset i dvije članice EU-a od 28 su i članice NATO-a. "Ne vjerujem da bilo koja zemlja danas može biti velika u izolaciji", rekao je, aludirajući na Trumpovo obećanje da će "Amerika ponovno biti velika".
Neki analitičari smatraju da su ti strahovi možda preuveličani jer vanjska politika nije bila velik čimbenik u izborima, budući da je Trump fokusiran na unutarnja pitanja, te da je još prerano da bi se moglo reći što će on doista učiniti.
Ian Lesser, viši direktor američkog think-tanka Marshallov fond za Njemačku u Bruxellesu, rekao je da novi predsjednik "nije toliko izolacionist koliko rigorozni unilateralist... koji bi mogao puno tražiti od saveznika." "Za njega, vanjska politika počinje s domovinskom sigurnosti i otud kreće", rekao je.
Ključni test bit će Rusija i hoće li Trump ispuniti obećanje da će poboljšati odnose s tom zemljom koji su na rubu pucanja zbog ukrajinske krize.
"Rusija je spremna i želi potpuno obnoviti odnose sa SAD-om", poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
Što bi tada bilo s Europom, a posebno istočnoeuropskim saveznicima, pod velikim je znakom pitanja.
No to u neku ruku može biti i prilika, jednako kao što je Brexit otvorio put Francuskoj i Njemačkoj da traže jačanje vojne suradnju kojoj se London godinama opirao.
"Vrijeme je da se shvati da ovo što se radi (za jačanje europske obrane) nije posve beskorisno, za to postoji dobar razlog", rekao je jedan europski diplomat. (Hina)
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
