Bivšem iračkom diktatoru (69), čiji je režim svrgnut američkom intervencijom i koji je uhićen u prosincu 2003., sudilo se za ubojstvo 148 stanovnika šijitskog sela Dudžajla (60 kilometara sjeverno od Bagdada), ubijenih u znak odmazde zbog napada na njegov konvoj 1982. u istome selu.
Pročitajte i ovo
Tužiteljstvo je 19. lipnja zatražilo smrtnu kaznu za Sadama i dvojicu njegovih suoptuženika, za polubrata Barzana al-Tikritija i bivšeg šefa obavještajnih službi Tahu Jasina Ramadana. Suoptužena su još petorica njihovih bliskih suradnika.
Tijekom suđenja od 19. listopada 2005. do 26. srpnja 2006.
tužiteljstvo je nastojalo dokazati izravnu odgovornost bivših čelnika za smaknuća, a obrana i optuženi tvrdili su da je to bila normalna reakcija na pokušaj ubojstva i urotu protiv tada aktualnog predsjednika iza koje je stajala oporba povezana s Iranom u vrijeme iračko-iranskog rata.
"Eventualna smrtna kazna zapalit će Irak i natopiti ga krvlju, a
regiju voditi u nepoznato, tim više što je okupacija Iraka uspostavila neravnotežu u regiji i dala odriješene ruke Iranu", izjavio je šef Sadamovog braniteljskog tima Halil Dulaimi.
U pismu američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu taj irački odvjetnik ustvrdio je da je "oslobođenje Sadama jedino rješenje za spas Iraka, regije i svijeta".
Sadam Husein je prvi šef neke arapske države kojemu se u zemlji sudi za zločine počinjene protiv vlastitog naroda. Na suđenju je sudu negirao legitimitet, a sebe i dalje prikazivao kao predsjednika države.
Trojica njegovih branitelja i jedan njihov pomoćnik ubijeni su
tijekom procesa. Prvi sudac bio je smijenjen zbog pristranosti.
Moguća smrtna kazna, koja bi mogla biti izrečena dva dana prije izbora za Kongres i Senat u Sjedinjenim Državama, mogla bi biti mali izborni poklon Bushu i republikancima, ocjenjuju neki analitičari i stručnjaci čija mišljenja prenosi agencija France Presse.
Sadamovi branitelji i američka ljevica čak tvrde da je Bushova
administracija dobro tempirala izricanje kazne kako bi zaradila koji bod uoči izbora, ali sudac Stephen Hess, stručnjak u Brookings institutu drži da će njezin učinak biti "skromniji".
"Svakako će ta vijest biti na naslovnicama tiska i njome će se
koristiti republikanci i predsjednik Bush kako bi podsjetili narod zašto je SAD išao u Irak", ističe Hess, ali smatra da ona neće imati veći učinak na izborne rezultate.
U pismu što ga je sam napisao predsjedniku suda, Sadam Husein je tražio da se datum izricanja presude pomakne na 5. studenoga kako se ne bi utjecalo na američke izbore. "Propagandni stroj pokušat će dokazati da je Bush postigao svoj strateški cilj u Iraku", napisao je Husein.
Pojedini stručnjaci, pravnici ali i nevladine udruge izrazili su
dvojbe u nepristranost suda zbog nasilja i kaosa koji vladaju Irakom te zbog prisustva stranih vojnika u zemlji te ocijenili da se suđenje trebalo održati izvan zemlje. Američki Human Rights Watch drži da sud ne može biti objektivan jer ovisi o pomoći i financijskoj potpori SAD-a.
Statut suda, osnovanog u prosincu 2003., dopušta i optužbi i obrani podnošenje žalbe, ali nijednoj instituciji, pa čak ni predsjedniku Iraka, ne dopušta pravo pomilovanja.
Bude li nakon žalbe potvrđena prvostupanjska presuda, kazna se, prema sudskom statutu, ima izvršiti u roku od 30 dana. U Iraku se smrtna kazna provodi vješanjem za civile ili strijeljanjem za vojnike. Sadam Husein je već izjavio da kao vojnik želi drugu opciju.
