Kamo god pogledali, kardinali elektori ne mogu izbjeći biblijskim porukama i vrijednostima, od Postanka do Posljednjeg suda, ispričanima u raskošnim freskama Sikstinske kapele.
Odmah po ulasku u Sikstinu, pogled im pada na prizor Krista koji na monumentalnome trgu svečano predaje ključeve Božjeg kraljevstva klečećem sv. Petru.
'Golema odgovornost leži u tome da ključeve valja staviti u prave ruke', napisao je kardinal Joseph Ratzinger, a poslije papa Benedikt XVI. u predgovoru knjizi Ivana Pavla II., koji je bio njegov prethodnik na tronu sv. Petra.
U 'Rimskome triptihu' iz 2003., Ivan Pavao II. piše kako su 'ljudi kojima je povjerena baština ključeva kraljevstva' (a to su kardinali), preplavljeni simfonijom boja Sikstine sagrađene između 1477. i 1481. po nalogu pape Siksta IV.
>> Otkrivena tajna vatikanskog dima
Kapela je danas najpoznatija po freskama Michelangela Buonarottija (1475-1564)., no uz njega su radili još i Pietro Perugino, autor spomenute freske 'Krist predaje ključeve sv. Petru', te Sandro Botticelli.
Oltarna slika Michelangelova 'Posljednjeg suda' do te je mjere šokirala Pavla III. kada ju je ugledao 1541., da je pao na koljena obliven suzama.
Žele li izbjeći taj strašan prizor osude na Raj ili Pakao, kardinali mogu pogled usmjeriti na svod koji resi freska iz Knjige Postanka o stvaranju Čovjeka, svojevrstan 'Veliki prasak' kako ga je vidio Michelangelo.
'Jedinstvenom snagom izraza veliki umjetnik predstavlja Boga stvoritelja, njegovo djelo, njegovu snagu kojom uz dokaze poručuje da svijet nije nastao iz tame, slučajnosti, apsurda već iz Uma, Slobode, vrhovnog čina Ljubavi', napisao je Joseph Ratzinger, papa od 2005. do svog povijesnog odreknuća 28. veljače.
'U susretu Božjeg prsta s čovjekovim (...), Bog ulazi u novi odnos sa svojim djelom', objasnio je Benedikt XVI. na svečanosti 31. listopada u povodu 500 godina nastanka tog remekdjela.
Na svojih 2.000 četvornih metara Sikstina freskama pripovijeda važne epizode iz Biblije kao što su Postanak, Apokalipsa, Pakao i Raj, te Mojsijev i Kristov život. Stalan je to izvor nadahnuća i razmišljanja za kardinale koji uživaju rijetku povlasticu da svakodnevno i u miru promatraju Michelangelovo remekdjelo, o čemu milijuni turista što u dugim redovima čekaju na svojih pet minuta kontemplacije mogu samo sanjati. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
