"Posljednja istraživanja pokazuju da 'proeuropskih birača' ima 44 posto, a tzv. patriotskih 41 posto. Proeuropsko raspoloženje je jače u odnosu na broj onih koji su spremni da se odreknu Evrope da bi tako pokazali svoju privrženost Kosovu", rekao je za Blic Srđan Bogosavljević, ravnatelj jedne od najpoznatijih srbijanskih agencija za izraživanje javnog mišljenja "Stategic marketing" .
Pročitajte i ovo
Trump i Clinton
Napad na gay klub mogao bi imati trajni učinak na predsjedničku utrku
Što to sprema Putin na granici?!
'Imamo gomilanje snaga duž granice s velikim dotokom tenkova, topništva, streljiva ...'
Bogosavljević dodaje kako termin "proeuropski" treba shvatiti uvjetno, jer nema više stranaka koje nisu, bar deklarativno, za Europu - tako da su razlike prije svega u pogledu realnosti uvjeta pod kojima stranke kažu da bi krenule u proces europskih integracija Srbije.
Zanimljiv je odnos građana Srbije prema Europi, kaže Bogosavljević, jer iako je oko 70 posto njih za ulazak Srbije u EU, samo 20 posto ima povjerenja u Uniju.
"Mi nemamo povjerenja u Europu jer je ona dio pritiska zbog Den Haaga, dio bombardiranja, dio priče oko Kosova... dakle, nemamo povjerenja, ali hoćemo u EU čak i s mogućim uvjetovanjima", rekao je Bogosavljević.
Mada emotivno vezani za Kosovo koje je nedavno proglasilo neovisnost koju priznaje sve više zemalja Srbi ipak razumno ocjenjuju što je interes Srbije.
"Građani su racionalni i oko toga kako Srbija treba reagirati, pa većina smatra da ne treba prekidati diplomatske odnose sa zemljama koje su priznale Kosovo. S druge strane, spremnost građana na davanje Kosova ne postoji, ali postoji svijest o gubitku Kosova... U tom smislu, građani smatraju da se treba ozbiljno, pravnim sredstvima boriti za Kosova, ali ne po cijenu budućnosti", rekao je Bogosavljević.
Glede moguće postizborne koalicije i mogućnosti da se u ovoj komliciranoj konstelaciji snaga formira proevropska vlada on vidi tri moguća scenarija.
"Sigurno je da će ovi izbori u odnosu na prethodne rezultirati pomjeranjima u pravcu najjačih stranaka i tu je potencijal (Tadićeve) Demokratske stranke (DS)da profitira veći nego kod radikala ... Drugi scenarij je, ako ni jedna ni druga strana nema većinu, da se dogovaraju o podršci manjinskoj vladi... Treći scenarij je da radikali osiguraju većinu i da prave vladu", ocjenjuje Bogosavljević.