Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Arbitražni sud trebao bi ove godine donijeti konačnu presudu o hrvatsko-slovenskom graničnom prijeporu, no do obostranog konačnog usklađivanja zakona i dokumentacije o razgraničenju u skladu s pravorijekom moglo bi proteći i više godina, ocjena je članice slovenskog stručnog tima za arbitražu Simone Drenik.


'Evidencije nisu jedinstvene ni u Hrvatskoj niti u Sloveniji, pa će za usklađivanje trebati mnogo više od pola godine', rekla je Drenik u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA, dodavši da u roku šest mjeseci treba primijeniti odluku koja se tiče izvođenja jurisdikcije na spornom području.

Vezani članci Slovenija postrožila prelazak granice - 1 Za ulazak u Sloveniju iz crvenih zona obavezan je negativni PCR test. Sarajevo od ponedjeljka ublažava mjere: Otvaraju se teretane, terase kafića i bazeni Granični prijelaz, ilustracija Novi režim na granici: Slovenija objavila tko sve i pod kojim uvjetima od utorka smije u zemlju

Kako je navela Drenik, nakon konačne presude Arbitražnog suda bit će potrebno osnovati i bilateralno povjerenstvo Slovenije i Hrvatske za demarkaciju. Ono će se baviti tehničkim provođenjem razgraničenja na kopnu. "To bi moglo trajati i do deset godina", izjavila je Drenik, upozorivši da je kopnena granica duga oko 670 kilometara.

"Očekujemo da će arbitri granicu na kopnu odrediti što preciznije, kako bi bilo što manje mogućnosti za nesuglasice i dodatne interpretacije", kazala je Drenik, dodavši kako bi u slučaju manjih različitih tumačenja presude bilo moguće to riješiti bilateralno.

Glavni interes Slovenije ipak je određivanje granice na moru, pri čemu Ljubljana smatra da su arbitražnim sporazumom suci dobili mandat da odrede kontakt Slovenije s međunarodnim vodama. "Uvjerena sam da to znači teritorijalni, odnosno geografski kontakt", rekla je Drenik.

Slovenci optimisti kada je u pitanju dodir s otvorenim morem

Ona priznaje da su interpretacije pojma "junction" iz sporazuma, koji Ljubljana tumači kao teritorijalnu vezu, u Hrvatskoj drukčije, ali je dodala da se Slovenija ne bi zadovoljila samo režimom neškodljivog, odnosno tranzitnog prolaza prema otvorenom moru iz svog teritorijalnog mora.

Usmena rasprava kao posljednji dio postupka arbitraže koju su Hrvatska i Slovenija izabrale kao sredstvo mirnog rješavanja spora o granici, sklopivši 4. studenoga 2009. Sporazum o arbitraži, odvijala od 2. do 13. lipnja prošle godine iza zatvorenih vrata suda u Den Haagu. Prethodila su joj tri kruga razmjene pisanih podnesaka i podnošenja tih podnesaka Stalnom arbitražnom sudu.

Hrvatski članovi stručnog tima za arbitražu tom su prilikom izrazili puno povjerenje u iskustvo, ugled i nepristranost sudaca koji bi svoju konačnu odluku o graničnom prijeporu, koja je obvezujuća za obje strane, prema očekivanjima trebali donijeti ove godine.

Kako je nakon završetka usmenog dijela arbitraže izjavila Andreja Metelko-Zgombić, pomoćnica ministrice vanjskih i europskih poslova i članica hrvatskog stručnog tima, Hrvatska je uvjerena da će sud prilikom utvrđivanju granice na kopnu i moru između Hrvatske i Slovenije primijeniti međunarodno pravo, dok će se o obliku komunikacije između slovenskog teritorijalnog mora i međunarodnih voda voditi međunarodnim pravom te načelima dobrosusjedskih odnosa i pravičnosti.

Dvije države sklopile su 2009. godine Sporazum o arbitraži u skladu s kojim Arbitražni sud odlučuje o toku morske i kopnene granice Hrvatske i Slovenije, o vezi Slovenije s otvorenim morem i o režimu upotrebe relevantnih morskih područja. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook