Ruski tenkovi (Foto: Arhiva/AFP)
Ruski tenkovi (Foto: Arhiva/AFP)

Trgovina naoružanjem unosan je globalni biznis u kojem SAD još uvijek vodi primarnu riječ, a s obzirom na postotak njihova udjela u ukupnoj prodaji naoružanja, i sekundarnu. Ipak, među zemljama koja kaskaju na drugo mjesto izbila je Rusija, koja je tako s te pozicije svrgnula Veliku Britaniju.


Rusija je pretekla Veliku Britaniju u proizvodnji i prodaji naoružanja u svijetu te se tako pozicionirala (još uvijek daleko) ispod prvog SAD-a.

"Ruske tvrtke iskusile su značajan porast u prodaji naoružanja od 2011. godine", ističe Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI) u izvješću objavljenom u ponedjeljak.

"To je u skladu s povećanim izdvajanjem sredstava u Rusiji za proizvodnju oružja i za modernizaciju njihove vojske", dodaje se u izvješću.

Rusija na top-ljestvici 100 svjetskih najvećih proizvođača naoružanja tako ima 10 tvrtki, a njihova ukupna globalna prodaja u 2017. godini dosegla je 37,7 milijardi dolara, odnosno 9,5 posto prodaje na globalnom tržištu.

Za usporedbu, udio SAD-a kao da nije u istoj dimenziji. Naime, njihov udio iznosi 57 posto ukupne globalne prodaje i proizvodnje naoružanja. Pretočeno u dolare, to je cifra od 226,6 milijardi.

Najveći je kupac američkog naoružanja, naravno, američko ministarstvo obrane. Tvrtka Lockheed Martin ostala je na vrhu najvećih globalnih proizvođača naoružanja, s udjelom od 44,9 milijardi dolara na tržištu (dakle, više od ukupnog globalnog udjela Rusije).

Prvi put je i jedna ruska tvrtka ušla u top 10 globalnih proizvođača naoružanjam s udjelom od 8,6 milijardi dolara u 2017. godini i povećanjem prodaje od 17 posto na godišnjoj razini. To je tvrtka Almaz-Antej.

Iako je Velika Britanija izgubila drugo mjesto od Rusije na top-ljestvici, njihova tvrtka BAE Systems drži čvrsto treće mjesto po prodaji naoružanja u svijetu, s 35,7 milijardi dolara u 2017. godini.

Među top 10 tvrtki još su i Airbus, francuski Thales i talijanski Leonardo.

U 2017. godini ukupna prodaja naoružanja u svijetu dosegla je 398,2 milijarde dolara, a to je 2,5 posto više od prethodne godine i čak 44-postotni rast od 2002. godine, odnosno otkad je SIPRI počeo voditi evidenciju i izrađivati ova izvješća.

Ako ste se pitali što je s Kinom, ona nije uklljučena u SIPRI-jevo istraživanje jer kineske službene brojke nisu dostupne.