Kad je Vladimir Putin prvi put najavio da će biti domaćin samita Rusija-arapski svijet, Kremlj je zamišljao kako čelnici regije lete u Moskvu kako bi razgovarali o regionalnoj sigurnosti i energetskim odnosima, a ruski čelnik će predsjedavati.
Najavljen u travnju i pripreman mjesecima, samit je bio zakazan za srijedu, a zamišljen kao demonstracija trajnog utjecaja Moskve na Bliskom istoku i dokaz da je daleko od izoliranosti unatoč zapadnim sankcijama.
No Putin je bio prisiljen otkazati skup nakon što je samo nekoliko čelnika, uključujući sirijskog predsjednika Ahmeda al-Sharaaa i čelnika Arapske lige Ahmeda Aboula Gheita, potvrdilo svoj dolazak.
Umjesto toga, u ponedjeljak se globalna pozornost usmjerila na Egipat, gdje su se svjetski čelnici okupili na "mirovnom samitu" u Gazi - uz upadljivu odsutnost Rusije.
U Sharm el-Sheikhu, Donald Trump pridružio se egipatskom predsjedniku Abdelu Fatahu al-Sisiju u pozdravljanju šefova država iz cijelog Bliskog istoka i Europe dok su potpisivali dugo očekivani sporazum o Gazi, a čelnici su se gurali kako bi se fotografirali uz američkog predsjednika.
Iako analitičari kažu da se od Moskve nikada nije očekivalo da će igrati važnu ulogu u mirovnom procesu u Gazi, njezina odsutnost u Egiptu naglasila je stvarnost koju Kremlj nerado priznaje: kako rat u Ukrajini traje, njegov utjecaj na Bliskom istoku – dugo smatran protutežom zapadu – opada.
"Ruska diplomatska uloga na Bliskom istoku smanjila se kao rezultat rata u Ukrajini", rekla je Hanna Notte, berlinska stručnjakinja za rusku vanjsku politiku. "Kada su u pitanju svi veliki događaji, glavni igrači u regiji više ne gledaju prema Moskvi."
Samit u Egiptu također je istaknuo promjenu u regiji, gdje su mnogi čelnici sada usredotočeni na jačanje odnosa s Trumpom dok raste frustracija Washingtona zbog Putinovog odbijanja da okonča rat u Ukrajini, piše Guardian.
Intervencija u Siriji
Gotovo desetljeće Bliski istok služio je kao pozornica za Putinov dugo željeni povratak na globalnoj važnosti.
Ruska vojna intervencija u sirijskom građanskom ratu 2015. godine spasila je režim Bašara al-Assada od sloma, osigurala stalne pomorske i zračne baze na Sredozemlju te oživjela imidž Moskve kao sile sposobne projicirati snagu daleko izvan svojih granica.
Svojom potpunom invazijom na Ukrajinu, Moskva je bila prisiljena preusmjeriti velik dio svojih vojnih, ekonomskih i diplomatskih kapaciteta, zbog čega nije mogla podupirati Assada dok se njegov režim raspadao. Također je promatrala kako izraelski napadi više puta gađaju dijelove njene vojne i ekonomske infrastrukture, što je ujedno i spriječilo njezino daljnje djelovanje.
Unatoč godinama njegovanja veza s Palestinskom upravom i gostovanja delegacija Hamasa na razgovorima u Moskvi, Rusija nije igrala opipljivu ulogu u pregovorima koji su doveli do primirja u Gazi.
Uglavnom stavljajući se na stranu Palestinaca i približavajući se Iranu, Putin je narušio svoj nekada topao odnos s Benjaminom Netanyahuom. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošli je mjesec izjavio da je Izrael prebacio raketni sustav Patriot u Kijev.
Laskanje i kritike Trumpu
Ruske elite su javno pohvalile Trumpove napore da okonča rat u Gazi, što je dio šire ofenzive šarma usmjerene na pridobivanje naklonosti američkog vođe.
Putin je prošlog petka rekao da je ponudio odgodu vlastitog rusko-arapskog samita "kako ne bi ometao" Trumpovu inicijativu te je pohvalio američke napore za okončanje rata u Gazi.
"Ako Trump uspije ostvariti sve što je naumio, to bi bio uistinu povijesni događaj", rekao je novinarima tijekom posjeta Tadžikistanu.
Ipak, među visokim ruskim dužnosnicima prožima frustracija zbog toga što su marginalizirani.
Iskusni ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ponedjeljak je izjavio da, iako Rusija "neće odbiti sudjelovati u naporima za bliskoistočno rješenje ako bude pozvana", Kremlj neće "nametati svoje usluge".
Bilo je i otvorenih kritika Trumpovog sporazuma.
Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik i sadašnji zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, odbacio je to kao besmisleno.
"Oslobađanje izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika je dobra stvar, naravno, ali neće ništa riješiti", rekao je. "Dok se ne uspostavi punopravna palestinska država u skladu s dobro poznatim rezolucijama UN-a, ništa se neće promijeniti. Rat će se nastaviti. Svi to razumiju."
Gubitak utjecaja i u susjedstvu
Povlačenje Rusije iz globalnog utjecaja seže dalje od Bliskog istoka.
Diljem Srednje Azije i Kavkaza, države koje su se nekoć smatrale lojalnim satelitima - uključujući Kazahstan, Armeniju i Azerbajdžan - postupno se udaljavaju od Moskve, jer ih je ruska invazija na Ukrajinu prisilila da preispitaju potencijalne rizike za vlastitu sigurnost.
U kolovozu je Trump u Bijeloj kući ugostio čelnike Armenije i Azerbajdžana nakon što je posredovao u mirovnom sporazumu između njih.
Sporazum je Washingtonu dao ekskluzivna prava na razvoj takozvane Trumpove rute za međunarodni mir i prosperitet, koridora koji prolazi kroz Armeniju i povezuje Azerbajdžan s njegovom enklavom Nahčivan na turskoj granici.
Znakovito je da su i armenski premijer Nikol Pašinjan i azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev u ponedjeljak otputovali u Egipat.
Putin će imati još jednu priliku ugostiti čelnike iz arapskog svijeta, a Kremlj najavljuje da će samit vjerojatno biti pomaknut u studeni.
"Sastanak na vrhu služi za jačanje poruke Rusije da nije izolirana izvan Zapada", rekla je Notte. "To je simbolično važno za Moskvu, ali ne vraća Rusiji ulogu glavnog igrača u regiji."
-
nova obvezaVelika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."
-
Upitna kvalitetaNove kuće se raspadaju: Banovina je obnovljena, ali - kako? Provjereno istražilo stanje na terenu
-
Najbliže ZemljiNoćas se događa nešto posebno na nebu: Nekima će to smetati
