Dvije zemlje potpisale povijesni mirovni sporazum nakon dugogodišnjeg rata: "Sada su prijatelji"

Azerbajdžan i Armenija potpisale su u petak mirovni sporazum, postignut uz posredovanje SAD-a.

tri vijesti o kojima se priča Najavio pravnu borbu Nekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao" Nakon napada Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil Policija na nogama VIDEO Strava u susjedstvu: U obiteljskoj kući pronađena tri tijela, otkriveno što su policajci zatekli pored mlađeg muškaraca

Očekuje se da će sporazum potpisan tijekom sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, potaknuti gospodarstva dviju zemalja nakon desetljeća sukoba.

Trump je rekao da su se dvije zemlje obvezale na prekid borbi, otvaranje diplomatskih odnosa i međusobno poštivanje teritorijalnog integriteta.

Ekskluzivna prava SAD-a 

Sporazum uključuje ekskluzivna prava SAD-a na razvoj strateškog tranzitnog koridora kroz Južni Kavkaz, za koji Bijela kuća tvrdi da će olakšati veći izvoz energije i drugih resursa.

"Dugo su se borili - 35 godina - a sada su prijatelji i ostat će to zadugo", rekao je Trump na svečanosti potpisivanja u Bijeloj kući, gdje su ga pratili azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev i armenski premijer Nikol Pashinyan.

Sporazum je pozdravio i glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset.

"Ovaj razvoj događaja označava povijesnu prekretnicu prema trajnom miru na Južnom Kavkazu, regiji čija je stabilnost ključna za prosperitet i sigurnost svih njezinih naroda, uključujući i Gruziju. Vijeće Europe spremno je podržati Armeniju i Azerbajdžan dok okreću ovu stranicu svoje zajedničke povijesti", rekao je.

Značajno postignuće za Trumpovu administraciju

Dogovor južnokavkaskih suparnika - pod pretpostavkom da se održi - bio bi značajno postignuće za Trumpovu administraciju i sigurno će uznemiriti Moskvu, koja regiju smatra svojom sferom utjecaja.

Armenija i Azerbajdžan u sukobu su od kasnih 1980-ih kada se planinska azerbajdžanska regija Nagorno-Karabah, uglavnom naseljena etničkim Armencima, odvojila od Azerbajdžana uz podršku Armenije.

Azerbajdžan je 2023. godine ponovno preuzeo punu kontrolu nad regijom, što je potaknulo gotovo svih sto tisuća etničkih Armenaca s tog teritorija na bijeg u Armeniju.