Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Rat u Europi

"Genocid iz zraka": Kijevske sirene od početka invazije zvonile 694 sata

Kijev je petak dočekao pod sirenama i zračnim napadima dronova. Velika Britanija šalje Ukrajini opremu za razminiranje kako bi osigurala oslobođena područja za povratak stanovništva.

 

  • Samoproglašene republike Donjeck i Luhansk, koje je Rusija anektirala, danas su usvojile nove "ustave"
  • Nastavljen zračni napad dronovima na Kijev
  • Zelenski tvrdi da su skinuli 11 dronova
  • Britanija šalje opremu za razminiranje
Pročitajte i ovo Legija Sloboda Rusiji Cezar ima poruku za cara Zapovjednik ruskih legionara koji napadaju Rusiju: "Idemo u rat, umarširat ćemo u Moskvu!" Napad na regiju Harkiv Na obrazovnu ustanovu Ruski napad na granici s Ukrajinom: Četiri osobe prevezene u bolnicu, ima i mrtvih

Tijek događaja pratite u nastavku:

20:50 Ukrajinske snage drže svoje položaje protiv ruskih trupa u istočnoj regiji Donbasa i malo napreduju u nekim područjima, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

"U cjelini, držimo svoje pozicije. Postoje i neka područja prednje strane gdje malo napredujemo. Kijev je ojačao svoju protuzračnu sposobnost i dodatno će ojačati u novoj godini kako bi zaštitio sebe i cijeli europski kontinent", rekao je Zelenski u novom video obraćanju.

The Guardian navodi da tvrdnje Zelenskog nije moguće provjeriti.

20:20 Ruski dužnosnici ustvrdili su da je 3000 civila ubijeno u napadu na ukrajinski grad Mariupolj i za njihovu smrt krive ukrajinske branitelje i navodi da je protiv njih otvorilo istragu o ratnim zločinima.

Napadi na Mariupolj u pokrajini Doneck počeli su u veljači i potrajali sve do svibnja kada je Rusija zarobila posljednje branitelje toga grada.

Moskva krivi Kijev za smrti i razaranja iako međunarodne skupine optužuju rusku vojsku za brojne ratne zločine počinjene tijekom okupacije Mariupolja.

Ruski istražni odbor (SKR) procijenio je obim materijalne štete pričinjene tijekom dugotrajne opsade na 176 milijarda rubalja (2,24 milijarde eura).

Kijev kaže da su deseci tisuća civila poginuli u topničkoj vatri i humanitarnoj krizi koja je posljedica ruske opsade.

Europska unija i Ujedinjeni narodi optužili su Moskvu za ratne zločine počinjene u osvajanju Mariupolja, no Moskva okrivljuje branitelje Mariupolja.

Aleksander Bastirkin, voditelj SKR-a i blizak suradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina tvrdi da su ukrajinski vojnici ubili 3000 civila.

"Tijela 51 civila pronađena su na položajima koje su ukrajinski vojnici napustili u travnju 2022., a nakon cjelovitog oslobađanja i inspekcije grada njihov broj premašio je 3000", navodi SKR kako ga citira portal Ukrainska pravda.

Golema razaranja civilne infrastrukture posljedica su isključivo odluke Kijeva da se koristi stanovima i bolnicama u vojne svrhe, tvrdi nadalje SKR.

Branitelji Mariupolja dugo su pružali otpor sklonjeni u bunkerima nekadašnje čeličane Azovstalj sve dok grad nije pao, a zarobljeni su od 16 do 20. svibnja.

Ruska strana tvrdi da je 2439 boraca izašlo iz Azovstalja, a ukrajinska strana govori o 2449 boraca. Neki od njih naknadno su razmijenjeni u razmjeni ratnih zarobljenika.

Točan broj poginulih u Mariupolju nije poznat. Vlasti procjenjuju gubitak između deset i dvadeset tisuća stanovnika, a gotovo su sve kuće u gradu oštećene ili uništene, piše Ukrainska Pravda.

SKR navodi da je počeo istragu zločina protiv zapovjednika ukrajinske vojske Valerija Zalužnog i drugih vojnih zapovjednika zbog zločina u Mariupolju, među njima protiv Denisa Prokopenka, zapovjednika pukovnije Azov.

19:23 Sirene za uzbunu u Kijevu oglasile su se od početka ruske invazije 638 puta i trajale 694 sati, objavio je načelnik gradske vojne uprave Kijeva Serhij Popko.

"To je praktički 29 dana, gotovo cijeli mjesec, koje su građani proveli u skloništima i bunkerima", rekao je Popko.

Kijev je pogođen u 52 zračna napada koji su odnijeli 120 života, uključujući petero djece, a ozlijeđeno je 495 ljudi, dodao je.

U napadima je oštećeno više od 600 zgrada, a teško je nastradala i ključna infrastruktura grada.

"2022. je najgora godina u novijoj povijesti Kijeva", zaključio je Popko dodavši da je Kijev odbio napredovanje ruskih kopnenih snaga pa se Moskva odlučila za "genocid iz zraka".

17:00 Ponovljeni napadi na vojne baze duboko u Rusiji pokazuju koliko je protuzračna obrana zemlje neučinkovita protiv bespilotnih letjelica, rekao je američki Institut za proučavanje rata (ISW).

ISW je ukazao na ukrajinske napade na zračnu bazu Engels 29. prosinca - tri dana nakon izvješća da je Rusija oborila dron na istom mjestu. ISW je dodao da će ovi ponovljeni vjerojatno pojačati kritike vojnih blogera da Rusija ne može braniti vlastitu zemlju.

"Istaknuti ruski vojni bloger pisao je kako ukrajinske bespilotne letjelice i projektili prelaze tolike udaljenosti i ulaze na ruski teritorij nekažnjeno i doveo u pitanje odgovor ruskog ministarstva obrane. Vojni bloger se našalio da bi neotkriven pilot koji bi sletio na Crveni trg (referirajući se na let Matiasa Rusta iz Helsinkija u Moskvu 1987.) zasigurno izazvao odgovor ruske vlade duži od jedne rečenice", piše ISW.

16:45 Ruska državna prorežimska novinska agencija TASS javlja da su samoproglašene republike Donjeck i Luhansk, koje je Rusija anektirala, danas su usvojile nove "ustave".

Vođa Donjecka Denis Pušilin rekao je da je ovo povijesni događaj. "Ova etapa označava povratak Donbasa u krilo ruske kulturno-povijesne tradicije, ispunjenje naših nada, postizanje cilja kojemu smo težili dugih osam godina", rekao je Pušilin, piše TASS.

"U Donjecku je 76 zastupnika prisutnih na sastanku glasalo za usvajanje ustava, a u Luhansku je parlament usvojio novi ustav republike jednoglasnim glasovanjem 43 zastupnika", navodi TASS.

Kome je Putin uputio čestitke?

15:30 Ruski predsjednik Vladimir Putin neće čestitati Novu godinu američkom predsjedniku Joeu Bidenu, francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, objavio je u petak Kremlj.

"Te kolege ništa nam ne čestitaju. Zapravo, nemamo nikakvih kontakata s njima. I uzevši u obzir neprijateljske poteze koje stalno poduzimaju, predsjednik im neće čestitati", rekao je novinarima Dmitri Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika.

Putin je s druge strane poslao čestitke za Novu godinu na adrese više svjetskih čelnika bliskih Kremlju.

Po popisu koji je u petak objavio njegov ured, to su kineski predsjednik Xi Jinping, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, sirijski predsjednik Bašar al-Asad, venezuelski predsjednik Nicolas Maduro i indijski premijer Narendra Modi.

Čestitao je i Silviju Berlusconiju i bivšem njemačkom kancelaru Gerhardu Schroederu.

Na probranom popisu državnika kojima je Vladimir Putin ove godine odlučio uputiti svoju novogodišnju čestitku našao se i Aleksandar Vučić. Ruski je predsjednik svom srpskom kolegi poželio da i dalje grade bilateralnu suradnju.

"Čestitajući Novu godinu i Božić predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, Vladimir Putin je istaknuo da su se rusko-srpski odnosi u godini na izmaku progresivno razvijali na principima strateškog partnerstva: praktična suradnja u trgovinskoj, ekonomskoj, kulturnoj i humanitarnoj sferi, produbljeno povjerenje, politički dijalog i koordinacija napora u međunarodnim i regionalnim poslovima, što je posebno potrebno u aktualnoj teškoj geopolitičkoj situaciji.

Nadam se da ćemo zajedničkim naporima moći dalje graditi konstruktivnu i višestranu bilateralnu suradnju na dobrobit bratskih naroda Rusije i Srbije", istaknuo je predsjednik Rusije u poruci.

14:16 Oko 3400 ukrajinskih vojnika trenutno je u zarobljeništvu, a još njih 15 tisuća smatra se nestalima, izvijestila je Olena Verbitska,, ovlaštena predstavnica za zaštitu prava branitelja.

13:40 "Malo je vjerojatno" da je ukrajinski projektil protuzračne obrane koji je u četvrtak navodno oboren u Bjelorusiji slučajno ušao u zračni prostor zemlje, rekao je bjeloruski dužnosnik.

Dodalo se da je najvjerojatnije postojala neka "namjera" iza njegova lansiranja, izvijestila je ruska državna novinska agencija RIA.

Bjelorusko ministarstvo obrane priopćilo je u četvrtak da su njegove snage protuzračne obrane oborile ukrajinski projektil zemlja-zrak S-300 u blizini sela Harbača u regiji Brest, nekih 14 kilometara od bjelorusko-ukrajinske granice.

13:18 Kremlj je rekao da je "krajnje zabrinut" nakon navoda da je ukrajinski projektil protuzračne obrane oboren u bjeloruskom zračnom prostoru, javlja Sky News.

Minsk je u četvrtak tvrdio da je ukrajinski projektil S-300 oboren u zapadnoj regiji Brest, oko 14 kilometara od granice s Ukrajinom.

12:38 Ruska raketa pala je u Volgogradsku oblast u Rusiji. Zaposlenici Ministarstva za hitne situacije ispituju mjesto pada rakete. Nema informacija o žrtvama, javljaju ruski mediji.

11:58 Rusija je priopćila da je u četvrtak ujutro izvela "masovni udar" na opskrbu električnom energijom i kritičnu infrastrukturu Ukrajine, izvještava novinska agencija Interfax.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je upotrijebilo visokoprecizno oružje za onemogućavanje opskrbe energijom u nekoliko regija Ukrajine.

11:24 Zamjenik šefa ureda predsjednika Ukrajine Kirilo Timošenko objavio je za Telegram da je jedna osoba ubijena u incidentu granatiranja u Semenivki u regiji Černihiv na sjeveru Ukrajine. 

"Okupatori su granatirali naselje, pretpostavlja se cijevnim topništvom. Zabilježena su tri dolaska. U gradu je nestalo struje. Zasad se zna za jednu preminulu osobu. Informacija se razjašnjava", kazao je.

11:11 Vjačeslav Gladkov, guverner regije Belgorod, izvijestio je na Telegramu da je bilo granatiranja tog područja. 

"Gradska četvrt Šebinski našla se pod vatrom. Žrtava nije bilo. Granata je pogođena na području industrijskog poduzeća - prozori su razbijeni, ograda oštećena. Sve hitne službe su na terenu", napisao je.

10:55 Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg danas je zatražio od država članica da razmotre isporuku više oružja Ukrajini.

"Pozivam saveznike da učine više. U svim je našim sigurnosnim interesima osigurati da Ukrajina prevlada i da Putin ne pobijedi", rekao je za njemačku novinsku agenciju DPA.

Stoltenberg je dodao da je možda još važnije da Ukrajina dobije dovoljno streljiva za sustave koji su već postavljeni, dodajući da je potreba "ogromna".

10:31 Vladimir Putin vjerojatno je imenovao četvrtog zapovjednika Zapadne skupine snaga u Ukrajini nakon što je još jedan napustio tu dužnost, izvješćuje britansko ministarstvo obrane.

Britansko ministarstvo obrane priopćilo je da je general-pukovnik Jevgenij Nikiforov "vjerojatno u procesu" preuzimanja dužnosti od general-pukovnika Sergeja Kuzovleva, koji je imenovan prije samo tri mjeseca.

Razgovarali Putin i Xi

10:24 Reuters javlja da je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao u petak da očekuje da kineski predsjednik Xi Jinping dođe u državni posjet Rusiji u proljeće 2023.

U uvodnim riječima s videokonferencije dvojice čelnika emitirane na državnoj televiziji Putin je rekao da raste važnost rusko-kineskih odnosa kao stabilizirajućeg čimbenika te da mu je cilj produbiti vojnu suradnju dviju zemalja.

"Očekujemo Vas, dragi predsjedniče, dragi prijatelju, idućeg proljeća u državnom posjetu Moskvi", kazao je Putin.

Poručio je da će posjet pokazati svijetu bliskost rusko-kineskih odnosa i dodao da rusko-kineski odnosi postaju sve važniji kao stabilizirajući čimbenik te da namjerava produbiti vojnu suradnju između dviju zemalja.

Xi je odgovorio da je Kina spremna povećati stratešku suradnju s Rusijom u kontekstu onoga što je nazvao "teškom" situacijom u svijetu općenito.

10:00 Ukrajina će iduće godine dobiti rakete ATACMS dometa do 300 km, kazao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba te dodao da će sve ovisiti o stanju na ratištu.

09:43 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je na Telegramu niz slika ukrajinskih vojnika i spasilaca u akciji, zajedno s ovom porukom na ukrajinskom i engleskom jeziku:

"Borimo se za Ukrajinu, za vrijednosti koje spajaju Europu i demokratski svijet, za globalnu vrijednost života. Za sve što teroristička država pokušava uništiti. Nije lako, teško je, ali uvjeren sam da ćemo se izvući i ruska agresija neće uspjeti da se svi drugi potencijalni agresori svijeta ne usude ponoviti ono što radi rusizam."

"Ostala su još dva dana ove godine, možda će nas neprijatelj još jednom pokušati natjerati da Novu godinu dočekamo u mraku. Možda nas okupatori planiraju natjerati da patimo sljedećim udarima na naše gradove. Neprijatelj nije odustao od lude ideje da zauzme regiju Doneck. Sada si postavljaju zadatak - za Novu godinu."

09:16 Američka veleposlanica u Kijevu, Bridget A. Brink, objavila je novogodišnju videoporuku građanima Ukrajine, u kojoj obećava da je američka potpora toj zemlji "oklopna".

Objavljeno pod tvitom koji glasi “Sjedinjene Države nastavit će stajati uz Ukrajinu kao partneri i prijatelji u 2023. i želim vam mirnu novu godinu”, u videoisječku Brink kaže:

Tijekom ovih najmračnijih dana u godini Rusija nastavlja pokušavati ugasiti svjetlo Ukrajine. Unatoč brutalnosti Kremlja, njegovim zločinima i pokušajima da vas liši topline i udobnosti, vaša hrabrost i ustrajnost samo su još jače gorjeli.

Duh Ukrajine nastavlja nadahnjivati svijet u našoj zajedničkoj potrazi za boljom budućnošću. Više puta ste pokazali da vas neće zaustaviti okrutnost Kremlja. To, uz mnogo toga drugog, potiče naše trajno uvjerenje da će Ukrajina prevladati.

Američki narod vidi sve što ste spremni žrtvovati u borbi za svoju slobodu i svoju zemlju. Vaša odlučnost jača našu odlučnost, a kako se približavamo novoj godini, želim vas uvjeriti da je naša predanost Ukrajini čvrsta. Nastavit ćemo stajati rame uz rame s vama kao partneri i prijatelji u 2023. godini. Želim vam mirnu i pobjedničku novu godinu.

09:01 Ukrajina je objavila svoju procjenu ruskih ratnih gubitaka

08:53 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je Zakon o pravima nacionalnih manjina.

Odobrenje dokumenta jedan je od formalnih uvjeta za pristupanje Ukrajine EU-u. Prema zakonu, pripadnik manjine ima pravo na samoopredjeljenje, kao i na slobodu javnog udruživanja i mirnog okupljanja, izražavanja stavova i uvjerenja, uključujući i vjerska.
Čovjek ima pravo služiti se manjinskim jezikom, čuvati kulturni identitet zajednice, sudjelovati u političkom, gospodarskom i društvenom životu.

08:00 Čečenski ratni vođa Ramzan Kadirov nastupio je na ruskoj državnoj televiziji, gdje je gledateljima odlučio pokazati svoju fizičku spremnost. U jednom se trenutku bacio na pod i počeo raditi sklekove. Kako je to izgledalo, pogledajte ovdje

Pročitajte i ovo Rat u Ukrajini, ilustracija TOS-1A VIDEO Pakao u Bahmutu: Objavljena snimka koja pokazuje da Rusija koristi razorno oružje koje može dezintegrirati ljudska tijela

Pročitajte i ovo Rat u Ukrajini Rat u Europi Talijanski ministar obrane ne otklanja mogućnost Putinova nuklearnog udara: "Ako prođu točku s koje nema povratka..."

07:00 Najmanje pet dronova sudjelovalo je u kasnonoćnom napadu na Kijev, objavila je gradska vojna uprava u svojim preliminarnim informacijama o napadu na grad.

Pet dronova Šahed ušlo je u zračni prostor Kijeva i sve ih je uništila ukrajinska protuzračna obrana, no baražno streljivo jednog od dronova pogodilo je upravnu zgradu u Holosijvu, djelomično uništivši zgradu i oštetivši prozore na obližnjoj stambenoj zgradi.

U objavi u 5 sati ujutro kijevski guverner Oleksij Kuleba rekao je na Telegramu da je cilj napada bila infrastruktura i da nije bilo žrtava.

06:45 Vlasti glavnog ukrajinskoga grada Kijeva pozvali su u petak rano ujutro stanovnike u skloništa, dan nakon jednog od najvećih ruskih zračnih napada od početka rata u veljači, a po riječima guvernera kijevske regije u tijeku je napad dronovima.

Upozorenje građanima objavile su nešto iza dva sata kijevske gradske vlasti putem svog kanala aplikacije Telegram dok su gradom odjekivale sirene.

Guverner kijevske regije Olekskij Kuleba rekao je na Telegramu da je u tijeku napad dronovima.

Svjedok je rekao Reutersu da je 20 kilometara južno od Kijeva čuo nekoliko eksplozija i odjek protuzračne paljbe.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u četvrtak putem društvenih mreža da su zračne snage širom Ukrajine u tom danu odbile 54 ruska projektila i 11 dronova.

Priznao je da je u četvrtak navečer većina regija u Ukrajini pogođena nestancima struje nakon novog ruskog granatiranja, kojemu je cilj ponovno bila energetska infrastruktura.

"Večeras je nestala struja u većem dijelu Ukrajine. Posebno je teško u regiji Kijeva i u samom glavnom gradu, u regiji Lavova, u Odesi, Hersonu i okolici, u Vinici i Zakarpatju", rekao je.

Rusija je u četvrtak ispalila desetke projektila na Ukrajinu napavši Kijev, Lavov i Odesu na zapadu i druge gradove širom zemlje, što je od početka rata jedan od najvećih zračnih napada.

06:40 Velika Britanija izvijestila je u petak da je poslala Ukrajini više od 1000 metalnih detektora i sto kompleta za razminiranje kao dio vojne potpore toj zemlji sukobljenom s Rusijom.

"Rusko korištenje mina i ciljanje civilne infrastrukture potvrđuje šokantnu okrutnost Putinove invazije", rekao je u izjavi britanski ministar obrane Ben Wallace.

Novi paket britanske vojne potpore, prema njegovim riječima, pomoći će Ukrajini sigurno očistiti minirana područja i zgrade dok oslobađa svoj zakoniti teritorij.

Metalni detektori njemačkog proizvođača Vallon mogu pomoći vojnicima da na cestama i stazama uklone opasnost od mina, dok kompleti služe za deaktiviranje upaljača na neaktiviranim minama.

Wallace je izjavio u četvrtak da će Britanija dodijeliti Ukrajini 2,3 milijarde funti vojne pomoći u 2023., što je na razini ovogodišnjeg osiguranog iznosa.

Što se događalo prethodnog dana pogledajte >>OVDJE

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene