- Ukrajinska protuofenziva uzima maha
- Sergej Lavrov i Emmanuel Macron posjetili Afriku gotovo istovremeno
- Iscurio Putinov plan prije početka rata
- Njemačka i Sjeverna Makedonija šalju Ukrajini tenkove
Tijek događaja iz minute u minutu pratite u nastavku:
14:19 DHL će ukinuti sve svoje usluge domaćeg prijevoza unutar Rusije od 1. rujna, objavili su danas iz kompanije. Kao razloge povlačenja navode tehničke probleme s IT sustavima i infrastrukturom, operativne probleme i pravna ograničenja.
Nakon 1. rujna DHL International će pružati samo uslugu međunarodne ekspresne dostave u Rusiju iz drugih zemalja, piše The Economic Times.
13:48 Ukrajinski ministar vanjskih poslova, Dmitro Kuleba, optužio je Rusiju za "zastrašujući ratni zločin" i okrivio Kremlj za granatiranje zatvora u naselju Olenivka u Donjeckoj oblasti pod ruskom kontrolom, za koje je rusko ministarstvo obrane priopćilo da je ubilo 40 ukrajinskih ratnih zarobljenika u petak.
13:27 Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov spreman je saslušati prijedloge američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena o razmjeni zarobljenika i izvozu žita, rekao je Lavrov u petak.
Lavrov je istaknuo da je Moskva zatražila od Washingtona da precizira temu o kojoj američka strana želi razgovarati, ali još nije dobila odgovor, piše Tass.
Rekao je da su u tijeku pregovori o datumu telefonskog razgovora s američkim državnim tajnikom Blinkenom, no poziv se teško može organizirati danas.
13:21 Njemačka će ukrajinskim snagama isporučiti 16 tenkova za postavljanje mostova BIBER, priopćilo je u petak njemačko ministarstvo obrane, piše The Guardian.
"Isporuka prvih šest sustava dogodit će se ove godine, počevši od jeseni. Dogodine slijedi još deset sustava", najavili su.
Njemačka vlada suočena je s optužbama za neuspjeh oko obećanja o vojnoj potpori Ukrajini nakon što je kancelar Olaf Scholz bio prisiljen promijeniti prvotno odbijanje slanja tenkova i teškog naoružanja Ukrajini.
13:20 Sjeverna Makedonija planira donirati neodređeni broj tenkova iz sovjetske ere Ukrajini, dok nastoji modernizirati vlastitu vojsku kako bi ispunila standarde NATO-a, priopćilo je u petak njezino ministarstvo obrane.
U priopćenju je ministarstvo reklo da će Ukrajina dobiti tenkove koji pripadaju tenkovskom bataljunu zemlje zapadnog Balkana koji je u procesu nadogradnje, piše The Guardian.
"Uzimajući u obzir ovu situaciju i zahtjeve ukrajinskog ministarstva obrane, vlada je odlučila da će određena količina ovih [tenkovskih] kapaciteta biti donirana Ukrajini, u skladu s njezinim potrebama", stoji u priopćenju.
12:45 Ukrajinska vojska upravo je za napad na zatvor na teritoriju pod kontrolom separatista, za koji je rusko ministarstvo obrane izjavilo da je u petak ubio 40 ukrajinskih ratnih zarobljenika, okrivila ruske snage.
Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga oglasio se u priopćenju. "Oružane snage Ruske Federacije izvele su ciljano topničko granatiranje kazneno-popravne ustanove u naselju Olenivka u Doneckoj oblasti, gdje su također držani ukrajinski zatvorenici.
Na taj su način ruski okupatori ostvarivali svoje zločinačke ciljeve – optužiti Ukrajinu za počinjenje 'ratnih zločina', kao i sakriti mučenja zarobljenika i pogubljenja [...]", objavio je Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga.
Rusija je zanijekala umiješanost u ratne zločine u onome što naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom" zaštite govornika ruskog i iskorjenjivanja opasnih nacionalista.
12:25 Sud u Kijevu promijenio je doživotnu kaznu ruskom vojniku na 15 godina.
Kijevski sud danas je osudio 21-godišnjeg ruskog vojnika Vadima Šišimarina na 15 godina zatvora zbog ubojstva civila u Sumskoj oblasti tijekom ruskog povlačenja 28. veljače, prenosi The Kyiev Independent.
11:20 Četrdeset ukrajinskih ratnih zarobljenika ubijeno je, a 75 ranjeno u ukrajinskom raketiranju područja pod kontrolom separatista kada je naprednim američkim sustavima HIMARS pogođen zatvor, javljaju ruske agencije, a Kijev u petak izvještava o najmanje pet žrtava ruskog napada u Mikolajivu.
Prema izvješćima s bojišta, raketnim sustavom HIMARS gađano je područje Donecka.
Rusko ministarstvo obrane navodi da je riječ o zatvoru blizu lokaliteta Olenivka (rus. Elenovka) tridesetak kilometara jugozapadno od Donecka, glavnoga grada istoimene pokrajine koja je pod kontrolom proruskih separatista.
"Ova grozna provokacija izvedena je radi zastrašivanja ukrajinskih vojnika kako bi ih se spriječilo da se predaju", tvrdi rusko ministarstvo, kako prenosi agencija AFP.
Ruska javna televizija objavila je snimke koje je predstavila kao pougljenjene barake, ali nije prikazala žrtve. Zapadne novinske agencije navode da nisu mogle provjeriti ove izjave iz neovisnih izvora.
9:09 Objavljeni su detalji velike istrage o planovima ruskog predsjednika Vladimira Putina za osvajanje Ukrajine. Reuters tvrdi da imaju dokaze da je Kremlj davno prije početka invazije krenuo u operaciju ubacivanja svojih tajnih agenata u državni aparat Ukrajine.
Putin i njegovi najbliži suradnici vjerovali su da će Rusiji biti potrebna tek manja vojna sila i nekoliko dana kako bi srušila vladu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i preuzela kontrolu nad Ukrajinom, reklo je Reutersu petero ljudi upućenih u pripreme Kremlja za rat.
Glavni tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu, Oleksij Danilov, rekao je da je Rusija do početka invazije imala agente u ukrajinskoj vojsci, sigurnosnim službama i policiji, piše The Economic Times.
Ukrajinski šef osiguranja Černobila, Valentin Viter, nalazi se u pritvoru. Prema podacima iz predistražnih dokumenata, Vitera se sumnjiči i za izdaju, no njegov odvjetnik kaže da je ta optužba neosnovana.
Izvori upućeni u planove Kremlja rekli su Reutersu da je Moskva računala na aktiviranje cijelog niza "agenata spavača" smještenih u sigurnosni aparat Ukrajine.
Potvrdili su i ranija izvješća da je Putin planirao postaviti proruskog hotelijera Olega Tsarijova da vodi prorusku vladu u Kijevu nakon rušenja Zelenskog.
Drugi izvor rekao je da su Putinovi agenti prošle godine poslani u nuklearnu elektranu Černobil kako bi podmitili ukrajinske dužnosnike i pripremili sve što je potrebno za preuzimanje nuklearke bez borbe.
8:11 U ruskom granatiranju Hersonske oblasti u posljednja 24 sata poginulo je sedmero ljudi, a šestero je ranjeno, piše The Kyiv Independent.
Policija Hersonske oblasti rekla je da su ruski napadi također oštetili i uništili kuće u četiri naselja.
7:53 Svećenik moskovske patrijaršije križem je udarao drugog svećenika iz ukrajinske pravoslavne crkve.
7:20 Britanski vojni obavještajci u novom izvješću britanskog ministarstva obrane o ratu u Ukrajini tvrde da je ruskoj privatnoj vojnoj kompaniji vrlo vjerojatno dodijeljena odgovornost za specifične sektore bojišnice na istoku Ukrajine.
Navode manjak pješadijskih snaga svoje vojske u Ukrajini. Radi se o značajnoj promjeni u odnosu na korištenje usluga Wagner Grupe 2015. godine, kad su ti ruski plaćenici bili angažirani u odvojenim misijama, kojima se regularna ruska vojska nije bavila, tvrde britanski obavještajci.
"Nije vjerojatno da će snage Wagnera biti dovoljne kako bi napravile značajnu razliku u ruskom napredovanju u Ukrajini", stoji u izvješću.
Pročitajte i ovo
više od 60 ljudi
Najdramatičnija rekonstrukcija od početka rata: Zašto je Zelenski smijenio najvažnije ukrajinske obavještajce?
7:00 Dosad su sve glavne stranke, od socijaldemokrata kancelara Olafa Scholza i njegovih koalicijskih partnera Zelenih i Slobodnih demokrata do oporbenih konzervativaca, podržale sankcije Zapada protiv Rusije nakon što je napala svojeg susjeda.
No, posljednjih tjedana čelnici konzervativaca postali su skeptični prema strategiji Zapada. I dok ankete pokazuju da sankcije još uvijek podupiru gotovo dvije trećine Nijemaca, polovica smatra da Njemačku pogađaju više nego Rusiju.
Polovica stanovnika grije se na plin, koji koristi i trećina industrije. Posljednjih je godina 50 posto plina dolazilo iz Rusije.
No, posljednjih se tjedana isporuka iz Rusije smanjila, navodno zbog održavanja plinovoda. Njemačka pak tvrdi da se Moskva koristi plinom kao oružjem, a EU je ovaj tjedan donio hitni plan za smanjenje potrošnje.
Njemačka je u svibnju registrirala prvi vanjskotrgovinski deficit od 1991. zbog inflacije, koja je dosegla oko 8 posto.
"Naš cijeli ekonomski sustav mogao bi se urušiti. Ne budemo li oprezni, Njemačka bi se mogla deindustrijalizirati", rekao je u četvrtak Michael Kretschmer, konzervativni čelnik istočne pokrajine Saksonije za list Die Zeit.
Pročitajte i ovo
wooow!
FOTO/VIDEO Spektakularan prizor: Pogledajte prelet Krila Oluje nad Pelješkim mostom
"Ako ovoga trena ne možemo odustati od ruskog plina, to je gruba stvarnost i moramo se sukladno tome ponašati", dodao je.
Sumnje u vladinu politiku prema ratu u Ukrajini osobito su izražene na bivšem komunističkom istoku zemlje, koji je tješnje povezan s Moskvom i koji bi gospodarski pad mogao teže pogoditi.
Kretschmer, čija savezna država ima četiri milijuna stanovnika, poziva da se rat "zamrzne", a da Europa traži mirovne pregovore.