Ekipa Provjerenog nazvala je čovjeka za kojeg mnogi drže da je postao simbolom političke manipulacije u susjednoj zemlji. Naime, Edim Fejzić iz Goražda, inače Bošnjak, jedan dan uoči izbora izjasnio se kao Hrvat i kao takav ušao u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Donosimo priču o izbornom zakonu u BiH.

Galerija Provjereno: Izborni zakon u BiH - 5 Provjereno: Izborni zakon u BiH - 2 Provjereno: Izborni zakon u BiH - 3 +13 Provjereno: Izborni zakon u BiH - 4

"Prije svega, moj brat i ja smo bili u hrvatskom ratu, borili smo se za hrvatsku državu i brat i ja imamo hrvatsko državljanstvo, hrvatsku putovnicu i s te strane ja imam pravo da se pišem kao Hrvat. Nije to samo iz tih razloga da bih bio izabran kao delegat u Domu naroda", kazao je Edim Fejzić, delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH reporterki Provjerenog Ani Malbaši.

Gdje je bio za vrijeme Domovinskog rata - nebitno je, kaže Fejzić. "Ja sam rekao da se osjećam kao Hrvat i uvijek ću se izjašnjavati kao Hrvat", poručuje. Kaže i da ga je odabrao narod - i Hrvati i Bošnjaci, jer je poznat i kao ratni zapovjednik Goražda.

Slaven Raguž, predsjednik hrvatske Republikanske stranke ističe kako se u Dom naroda Federacije - zakonodavno tijelo koje treba štititi interese svih konstitutivnih naroda u BiH - biraju delegati u klub redova hrvatskog naroda, ali delegati iz redova bošnjačkog naroda.

Najpoznatiji je pak slučaj Željka Komšića, hrvatskog člana Predsjedništva koji je to više puta postao velikim dijelom jer su mu, tvrde oponenti, brojni Bošnjaci dali glas.

Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990 ističe kako Komšić "ne nosi nikakav hrvatski legitimitet jer ga u 98-postotnom iznosu biraju Bošnjaci u BiH.

Slaven Raguž, predsjednik hrvatske Republikanske stranke dodaje i da "Željko Komšić nije dobio niti promil glasova u mjestima gdje su Hrvati većina" te ga ne smatra predstavnikom hrvatskog naroda.

A što uopće toliko smeta Hrvatima u BiH u izbornom zakonu?

Dražen Barbarić, profesor politologije na Filozofskom fakultetu u Mostaru naglašava kako dodavanjem glasova ili izbornim manipulacijama, jedan - u ovom slučaju većinski narod može izabrati, nametnuti drugom narodu člana Predsjedništva, što je na neki način, gaženje dostojanstva manjinskog naroda.

Mario Kordić, gradonačelnik Mostara upozorava da trenutno nisu definirani uvjeti popunjavanja Doma naroda.

"Dolazimo u jednu mogućnost da jedna od strana, u ovom slučaju konkretno bošnjačka strana na sljedećim izborima, izbornim inžinjeringom izabere kompletnu izvršnu vlast u BiH što u svakom slučaju niti Hrvati niti Srbi ne mogu pozdraviti, odnosno otvara mogućnost dominacije jednog naroda nad drugim i to je ključan problem".

Charles Michel s čelnicima BiH Čović i Izetbegović s Michelom: Ubrzati europski put i riješiti izborne prijepore

Gordan Grlić Radman i Anthony Blinken Grlić Radman tražio od Blinkena da se angažira oko izborne reforme u BiH: "Inače bi moglo doći do radikalizacije"

No, postoje i razne diskriminacije zbog ovakvog zakona. Naime, Hrvat i Bošnjak se ne mogu kandidirati za člana Predsjedništva u Republici Srpskoj i na izborima Hrvati i Bošnjaci u tom entitetu moraju glasati za člana predsjedništva koji je Srbin. Isto tako Srbin u Federaciji se ne može kandidirati za člana Predsjedništva, a Srbi ondje moraju glasati za Hrvata ili Bošnjaka.

Brojne presude europskih sudova za ljudska prava kažu da BiH mora ispraviti ovakve diskriminacije. Ali to još nije učinila.

Više o izborima u BiH, pogledajte u prilogu emisije Provjereno.

Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
 

 

 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju