Nakon dolaska pogrebne povorke pred crkvu, smještenu pored palače Hofburg, majstor ceremonijala Ulrich-Walter Lipp, dugogodišnji prijatelj obitelji Habsburg, po drevnom običaju triput je pokucao na njezina vrata. Kapucinski svećenik iznutra je pitao: 'Tko traži prijem?'.
Nakon što je dobio odgovor u kojem je izrečeno puno ime pokojnika, njegove titule i dužnosti, kapucinski je svećenik rekao: 'Mi takvoga ne poznajemo', u skladu s kršćanskim vjerovanjem da čovjek pred Boga ne dolazi s titulama. Pošto je majstor ceremonijala tada ispravno kazao da prijem traži 'Otto, smrtan i grešan čovjek', vrata crkve su otvorena i lijes je unijet unutra.
Položen je, zajedno s lijesom njegove supruge Regine Habsburg-Lothringen, koja je umrla prošle godine, u carsku kriptu (Kaisergruft) u kojoj su pokopani i ostali članovi habsburške dinastije. Posljednja prije njega tamo je 1989. godine pokopana njegova majka, zadnja austrijska carica i hrvatsko-ugarska kraljica Zita Burbonska.
Na posljednji ispraćaj Otta von Habsburga u subotu su u Beč stigli brojni predstavnici europskih kraljevskih kuća među kojima švedski kraljevski par Carl XVI. Gustaf i Silvia, lihtenštajnski knez Hans-Adam II. i njegova supruga Marie, luksemburški nadvojvoda Henri, belgijska princeza Astrid, bivši kraljevi Rumnjske, Michael I., i Bugarske, Simeon II. Belgijsku, britansku i španjolsku kraljevsku kuću predstavljaju prinčevi i princeze. Među predstavnicima politike na pogrebu su bili predsjednik Europskog parlamanta Jerzy Buzek, gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili, makedonski premijer Nikola Gruevski, češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg te najviši predstavnici austrijske politike uz predsjednika države Heinza Fischera. Hrvatsku je predstavljao veleposlanik u Beču Gordan Bakota.
Posljednji ispraćaj Otta von Habsburga počeo je u subotu popodne misom u bečkoj katedrali svetoga Stjepana. Misu je predvodio bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn kao predstavnik pape Benedikta XVI. uz sudjelovanje biskupa iz svih bivših krunskih zemalja Austro-ugarske monarhije.
Potom su posmrtni ostaci bračnog para Otta i Regine von Habsburg uz zvuk fanfara i u pratnji svečane povorke prešli 2,4 km dugu rutu preko Grabena, Kohlmarkta i Michaelerplatza do Heldenplatza, gdje je u znak počasti biti ispaljen 21 plotun. Po agenciji APA-i, u povorci je bilo 3500 ljudi, a duž rute promatralo ju je oko 10 tisuća ljudi. Povorku su pratile i stotine članova tradicionalnih postrojbi u povijesnim uniformama, među kojima i predstavnici karlovačke hrvatske povijesne postrojbe Karlovačkih husara. Otto von Habsburg bio je i prvi počasni građanin grada Karlovca (1994.) u neovisnoj Republici Hrvatskoj.
U skladu s habsburškom tradicijom, urna sa srcem Otta von Habsburga u nedjelju će biti položena u benediktinskoj opatiji Pannonhalmi u Mađarskoj. Na toj se ceremoniji očekuje i mađarski državni vrh predvođen predsjednikom Palom Schmittom, javlja agencija MTI.
Otto von Habsburg preminuo je 4. srpnja u svojoj dugogodišnjoj rezidenciji u Bavarskoj. Kao sin posljednjeg austrijskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Karla, rođen 1912., Otto von Habsburg trebao je na prijestolju naslijediti svog oca, ali je nakon raspada Austro-ugarske 1919. godine bio prisiljen otići u egzil. Prava na prijestolje formalno se odrekao 1961. godine, a domovinu je prvi put posjetio 1966. nakon dopuštenja austrijske vlade.
Posljednih godina živio je u gradiću Poeckingu na Starnberškom jezeru blizu Muenchena. Godinama je bio počasni predsjednik Paneuropske unije, a 20 je godina bio zastupnik bavarske Kršćansko-socijalne unije u Europskom parlamentu. Otto von Habsburg, poliglot koji je govorio i hrvatski jezik, bio je hrvatski državljanin i veliki zagovornik ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Hrvatsku je Otto von Habsburg često posjećivao i redovito isticao njezinu pripadnost Europi. Svesrdno je pomagao Hrvatsku tijekom Domovinskog rata i vjerovao je u njezino gospodarsko čudo po uzoru na poratnu Njemačku. (Hina)
