Pitanje LNG terminala na Krku od iznimne je strateške važnosti. Hrvatska bi njime postala bitan faktor u Europi, jer bi se tada smanjila europska ovisnost o ruskom plinu, no građani i ekolozi se bune njegovoj izgradnji.

Galerija


LNG terminalom na Krku Hrvatska bi postala bitan faktor u Europi, no njegovoj izgradnji protive se građani i ekolozi. Protive se najviše zbog principa na kojem bi trebao raditi terminal. Naime, za zagrijavanje ukapljenog plina koji je na jako niskim temperaturama, koristila bi se morska voda. Tijekom tog procesa dolazi do posljedica koje nitko nije predvidio.

Vezani članci Otac direktora komunalnog poduzeća i Ana Malbaša Otac direktora komunalnog poduzeća kamenom iz austrougarskog mula izgradio luksuznu vilu Provjereno istražuje slučaj krađe u Biogradu na Moru - 2 Bizarna krađa u Biogradu na Moru: Kako je kamen s mula iz 19. stoljeća završio u luksuznoj vili?

Novinarka Ana Malbaša otišla je u Italiju, na mjesto gdje postoji LNG koji radi na sličnom principu, gdje su stanovnici prosvjedovali, biolozi upozoravali, i gdje je cijela stvar zbog kilometarske fantomske pjene koja je prekrila tamošnje more, na kraju završila na sudu.

Izgradnja LNG terminala na Krku (Foto: Dnevnik.hr) - 1
Izgradnja LNG terminala na Krku (Foto: Dnevnik.hr) - 4 Foto: DNEVNIK.hr

Na Sjeveru Italije razgovarala je s ribarom Laurom koji gotovo svaki dan prolazi kraj terminala. Vrlo brzo nakon što je izgrađen, još 2009., uočio je nešto neobično u njegovoj blizini.

"Primijetio sam pjenu koja izlazi iz vode. Ta je pjena nekada visoka pola metra, i ona se može vidjeti na nekoliko milja od terminala. Može se dogoditi da dođe blizu nas, na obalu. Ovisi o morskoj struji, o vjetru... Razumijete?", govori Lauro Boreggio, ribar.

I to se i dogodilo više puta prije nekoliko godina. Bijela pjena doplutala je od terminala do obale. Uzbunilo je to Talijane, pa su se iz plinske tvrtke Adriatic LNG dosjetili kako ih umiriti.

"Postoje remorkeri koji prskaju vodu kako bi nestala ta pjena koja se nalazi tamo", govori Lauro.

Remokeri imaju zadatak paziti da pjena ne dođe do ljudi, da ostane na udaljenosti od jedne milje od terminala.

"Vidio sam nekoliko puta mrtve ribe, ali ne mogu reći sa sigurnošću da je to od terminala", kaže Lauro.

Ljudi, odnosno brodovi ne smiju se približiti terminalu.

"Imamo svoju zonu. Zabranjeno je. Odmah te potjeraju. Dođu s megafonom i kažu: 'Morate se udaljiti zbog sigurnornosnih mjera'. I onda se udaljimo", govori Lauro.

Izgradnja LNG terminala na Krku (Foto: Dnevnik.hr) - 1
Izgradnja LNG terminala na Krku (Foto: Dnevnik.hr) - 5 Foto: DNEVNIK.hr

Nakon terminala, ekipa Provjerenog otišla je do male općine Boccasseta čije je stanovnike 2012. šokirala pojava pjene na obali. Danas je ondje nema, a nema ni mnogo ljudi. Jedan od vlasnika barova bio je na obali na dan kad se pojavila pjena. Kaže da to i stvarnosti nije bila pjena nego led, jer je bilo jako hladno. Pietro Bellanza kaže i da je more bio malo zamrznuto, a da je u određenom dijelu dana jak vjetar donio s valovima led na obalu.

I premda je on uvjeren da se radilo o prirodnom fenomenu, isto što tvrde i iz tvrtke biolog mora Karlo Franzosini iz Trsta pojašnjava da je taj led bila zapravo smrznuta pjena koja je od terminala nođena valovima pod utjecajem vjetra stigla do obale.

"Organska tvar i planktoni koji su u morskoj vodi proizvode pjenu, organsku pjenu. Ona se pojavljuje nakon uništenja stanica planktona koji su u morskoj vodi. To je nešto poput majoneze. Pjena je dokaz utjecaja terminala na morski okoliš, a to je destrukcija ribljih jaja, malene ribe, planktona i organske tvari koja je u morskoj vodi", objašnjava Franzosini

A kako se oni uništavaju? Talijanski nacionalni institut za zaštitu okoliša proveo je dvije detaljne analize da bi došao do odgovora kako dolazi do njihove destrukcije. Rezultati su pokazali da se to događa zbog izmjene topline u krugu terminala koji radi po otvorenom sistemu.

"Otvorena petlja izgleda ovako: Primiš 100 litara plina. Koristiš morsku vodu kako bi zagrijao plin koji je inače jako hladan. Tih 100 litara postane metan koji ide u cijevi i koji se prodaje na tržištu. Vratiš vodu koja je hladnija, klorirana. Ubijaju sve što je u vodi s klorom. I ono što se vraća je poput vode iz bazena. U njoj nema života", govori Carlo Franzosini, biolog mora. A klor se, kaže, koristi za čišćenje cijevi.

Izgradnja LNG terminala na Krku (Foto: Dnevnik.hr) - 1
Izgradnja LNG terminala na Krku (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Foto: DNEVNIK.hr

U gradu Porto Viro gdje se nalaze dvije kopnene baze tvrtke Adriatic LNG. Do jedne koja je smještena uz rijeku može se doći, do druge ne.

Promet je dozvoljen samo njihovim zaposlenicima. Na upit o ekonomskim, energetskim i posebno ekološkim aspektima ovog terminala, rukovodioci su odgovorili tek promotivnim materijalima.

U njima, među ostalim, stoji kako su prije izgradnje dobivene sve okolišne dozvole, ali se ne spominje da u njima nisu predvidjeli pjenu koja se stvorila nakon izgradnje. Zbog nje su završili i na sudu u Rovigu na kojem je potvrđeno da terminal stvara pjenu. No, rukovodeći su lišeni odgovornosti jer, po odluci suda, nisu mogli predvidjeti taj događaj. U materijalima koje nam je poslala tvrtka piše i da se tvrtka prilično brine o lokalnoj zajednici.

"Do danas je više od 2,8 milijuna eura uloženo u projekte zajednice. Osnovan je i fond od preko 12 milijuna eura za ribarstvo i zaštitu Parka Delte Po", stoji u promotivnom letku Adriatic LNG.

Stanovnicu nemaju jasno oblikovano mišljenje o terminalu, kao ni gradska uprava. Trenutnoj gradonačelnici ekipa Provjerenog poslala je zahtjev za intervju s unaprijed napisanim pitanjima. Kako odgovori nisu stizali do njih su pokušali doći i na licu mjesta, uz pomoć djevojke iz lokalnog turističkog ureda. Gradonačelnica se spustila i u kratkom razgovoru rekla da nije dovoljno upoznata s problemom, ali da će odgovoriti na sve osim na pitanje o pjeni. Potom je otišla,  a njezina tajnica od ekipe Provjerenog zatražila je da ostavi broj telefona. Bez obzira što su se obećali javiti i odgovoriti na pitanja ni jedno ni drugo nisu učinili. Mlada gradonačelnica koja je na funkciji tek pola godine ostavila je dojam da nije spremna na razgovor o teškim nacionalnim, političkim pitanjima koja se izravno tiču grada kojim upravlja.

Izgradnja LNG terminala na Krku (Foto: Dnevnik.hr) - 1
Izgradnja LNG terminala na Krku (Foto: Dnevnik.hr) - 6 Foto: DNEVNIK.hr

Struktura ovog LNG-a temeljena je na gravitaciji. Ona ga održava na mjestu, i to je prvi takav LNG na svijetu. Zadovoljava više od 10 posto nacionalnih potreba za plinom, te ima ključnu ulogu u njihovom energetskom sustavu. Bitan je i na međunarodnoj razini. Plin se uvozi iz sedam zemalja: Katara, Egipta, Trinidada i Tobaga, Ekvatorske Gvineje, Norveške, Nigerije i SAD-a.

Ova plinska ruta uskoro bi mogla dobiti konkurenciju na drugoj strani Jadrana u obliku plutajućeg LNG terminala u blizini Krka. Talijanski biolog nam kaže da ako ga izgradimo po istom principu  čeka nas ista sudbina, pogubna za morski okoliš Jadrana.

 

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr