Sustav jadranskog naftovoda - terminal Omišalj (Foto: Goran Kovacic/PIXSELL)
Sustav jadranskog naftovoda - terminal Omišalj (Foto: Goran Kovacic/PIXSELL)

Zelena akcija se protivi izgradnji LNG terminala na Krku kao i svoj novoj plinskoj infrastrukturi u Hrvatskoj zato što plin nije tranzicijsko gorivo jer će produljiti našu ovisnost o fosilnim gorivima, usporiti tranziciju prema niskougljičnom društvu i pogoršati već postojeće posljedice klimatskih promjena, istaknula je u ponedjeljak Marija Mileta iz te udruga za zaštitu okoliša na tribini "Plin nije tranzicijsko gorivo" na kojoj je predstavljena nova znanstvena studija o utjecaju plina na klimatske promjene.


Studiju su izradili Kevin Anderson i John Broderick, znanstvenici sa sveučilišta u Manchesteru i Teessideu u Velikoj Britaniji, a naručila ju je organizacija Friends of the Earth Europe (FoEE). Prema studiji, daljnje korištenje plina je neuskladivo s ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Države EU moraju hitno napustiti korištenje plina kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova te postigle međunarodno postavljen cilj zadržavanja porasta globalne temperature na 2 °C . Kako bi u tome uspjeli, EU-u ostaje samo devet godina, ako započnemo odmah. U studiji je opovrgnuta tvrdnja kako je plin tranzicijsko gorivo, jer čak i da sav ugljen i naftu zamijenimo plinom, istaknuto je kako u Europi imamo samo devet do 12 godina da zadržimo globalno zagrijavanje ispod 2 °C.

Prema studiji, kompletno napuštanje korištenja fosilnih goriva, potrebno je do 2035. godine, a ukoliko želimo zadržati porast globalne temperature na 1,5 °C, imamo i manje vremena. Naglašeno je kako je plin čak 84 puta potentniji od ugljičnog dioksida, u periodu od 20 godina, i time opasan glede klimatskih promjena.

Na tribini je istaknuto kako investicije u energetsku učinkovitost kroz 20 godina mogu smanjiti potrebu za plinom za 70 posto. Rečeno je i kako za energetsku tranziciju prema obnovljivim izvorima, Hrvatska ima mogućnost povući iz EU fondova čak 11,2 milijarde eura do 2020. te da je stoga apsurdno ulagati u novu plinsku infrastrukturu, poput LNG terminala na Krku, posebno jer se dosad potreba za plinom u Hrvatskoj smanjila za čak 21 posto.

Rezultate studije iscrpno su predstavili energetski stručnjaci iz organizacije Friends of the Earth Europe - Colin Roche i Antoine Simon, koji su ujedno izradili i preporuke za donositelje odluka u vezi korištenja plina i ostalih fosilnih goriva u Europi.

Colin Roche rekao je da je studija pokazala da EU ne može nastaviti koristiti plin idućih desetljeća i pridržavati se svojih obveza iz Pariškog sporazuma. Istaknuo je kako EU i dalje troši milijarde eura podupirući te plinske projekte jer naftne i plinske kompanije i dalje puno ulažu u plin i u lobiranje u EU da nastavi koristiti plin.

Antoine Simon je rekao da je problem s LNG terminalom na Krku što bi imao životni vijek duži od 50 godina, a ako se iskreno držimo obaveza iz Pariškog sporazuma, morat ćemo potpuno prestati koristiti plin puno prije nego što je rok upotrebe tog LNG terminala. Drugi razlog protiv tog terminala je, kazao je, što je Hrvatska već svojim proizvodnim i uvoznim kapacitetom za plin pokriva kompletne svoje potrebe i uz to je trend smanjenja potrošnje plina 20 posto od 2010. godine.

Toni Vidan iz Zelene akcije smatra da se Hrvatska zakasnila okoristiti svojom dobrom transportnom pozicijom u plinskom biznisu.

"Ako ćemo sada početi graditi dodatnu transportnu infrastrukturu, poput LNG terminala na Krku, gotovo je potpuno sigurno da taj projekt u stvari neće biti ekonomski isplativ, dugoročno gledano", rekao je Vidan.

Kazao je da to Vlada treba uočiti i u skladu s tim preispitati planove gradnje nove plinske infrastrukture.

"Ako će se voditi javnim interesom i činjenicama u energetskom tržištu, sasvim sigurno je opcija korištenja EU sredstava prvenstveno za korištenje lokalnih obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost puno isplativija i korisnija energetska opcija za Hrvatsku", poručio je Vidan.

Dušica Radojčić iz Zelene Istre istaknula je kako je na nedavnoj tribini o LNG terminalu na Krku predstavnik općine Omišalj rekao da je planirani godišnji prihod od tog LNG terminala manji od jednog malog auto kampa kojeg imaju na otoku. Naglasila je kako su i općina Omišalj i Primorsko-goranska županija protiv gradnje plutajućeg LNG terminala na Krku, a glavni razlog tome je ekonomske prirode jer tvrde da lokalna zajednica od njega nema nikakve koristi, već samo štete.

Ocijenila je i da je postupak procjene utjecaja na okoliš već davno u Hrvatskoj izgubio svaku vjerodostojnost pa je tako i sa studijom utjecaja na okoliš za plutajući LNG terminal na Krku. Radojčić tvrdi da tu postoji velik politički pritisak Vlade.

"Budući da je LNG terminal uvršten u strateške projekte EU i da je Hrvatska aplicirala zahtjev za financiranjem i dobila za taj projekt plutajućeg terminala 102 milijuna eura, teško je vjerovati da će članovi savjetodavnog stručnog povjerenstva u kojemu većinu imaju zaposlenici ministarstava, imati ozbiljnijih primjedbi na tu studiju utjecaja na okoliš", ocijenila je.

Radojčić je rekla da je najveći negativni utjecaj predložene tehnologije plutajućeg LNG terminala prve faze činjenica da su odlučili koristiti morsku vodu za uplinjavanje. Budući da se ta morska voda koja je prepuna života klorira, iz postrojenja će izaći "mrtva voda", istaknula je Radojčić. (Hina)