Papa postavio ključan ultimatum: Najmoćniju katoličku organizaciju stavio je u nezgodnu poziciju

Sveta Stolica uputila je ultimatum jednoj od najmoćnijih katoličkih organizacija - Opusu Dei. 

tri vijesti o kojima se priča Nestašica Navala na mesnice, a posebno traženog mesa nema: "Ovo uvozno, palcem uzmeš i stisneš. Ako propadne, nije dobro" Nakon napada Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil Traje potraga Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari

Papa Lav XIV. je tek dva mjeseca nakon izbora poslao povjerljivo pismo prelatu Fernandu Ocárizu s jasnom molbom - revidirati statute Opusa Dei kako bi ih uskladio s reformom Ad charisma tuendum iz 2022. godine.

Ovaj ultimatum dolazi nakon godina sumnji u transparentnost Opusa Dei i položaja organizacije unutar obnovljene strukture Rimske kurije.   

Pismo, čiji je sadržaj nedavno procurio u javnost, postavlja rok od šest mjeseci. Ako tekst ne stigne u Rim prije prosinca, Sveta Stolica "poduzet će potrebne mjere". U Madridu, Barceloni i Sevilli, gdje institucija upravlja školama i studentskim domovima, već se širi naredba - treba povući potez ili izgubiti utjecaj.

Papa Franjo je 2022. ukinuo specijalni pravni status Opusa Dei i prebacio ga pod nadležnost Dikasterija za kler. Proces prilagodbe od tada je usporen, a papina smrt dodatno je zakočila reforme. Papa Lav XIV. sada ponovno pokreće taj proces i traži jasniju definiciju uloge prelata, jačanje kolegijalnosti te transparentnije financijsko izvještavanje.

Osim toga, Vatikan zahtijeva izvješće o brojnim prijavama bivših članova koje uključuju duhovno i radno zlostavljanje, posebno u Španjolskoj i Argentini. Papa traži uspostavu jasnih protokola za pomoć žrtvama i uvođenje vanjskih revizija.

Što je Opus Dei? 

Opus Dei, u prijevodu Djelo Božje, katolička je organizacija koju je 1928. u Španjolskoj osnovao svećenik Josemaria Escrivá. To je osobna prelatura Katoličke crkve. Riječ je o crkvenoj strukturi koja okuplja i laike i klerike pod vodstvom prelata, a nije vezana uz određeno geografsko područje poput biskupija. Prelature su ustanovljene kako bi se bavile specifičnim pastoralnim zadaćama, a Opus Dei je jedina postojeća osobna prelatura u Crkvi.

Opus Dei posluje u 68 zemalja, upravlja sveučilištima i raspolaže znatnim imovinskim sredstvima. Svako smanjenje autonomije prelata može poremetiti lancu zapovijedanja i upravljanje resursima. 

Španjolska je, iza Italije, najveće uporište Dela. Sveučilišta poput Navarre i Villanueve te poslovne škole poput IESE djeluju pod njegovom inspiracijom. Ove države najviše će osjetiti posljedice papinog ultimatuma, piše El Cronista.

Nova pravila

Izvanredni generalni kongres Opusa Dei krajem travnja odgodio je glasanje o reformama "radi dodatnog dijaloga", no prema informacijama religijskog časopisa Vida Nueva, Sveta Stolica već je odbila tri nacrta. Ključno je pitanje prebacivanja teških disciplinskih slučajeva iz unutarnjih struktura Opusa Dei u redovne crkvene sudove – što konzervativni krugovi smatraju pretjeranim miješanjem.

Konačni će nacrt morati stići u Tajništvo Države prije 15. studenoga. Nakon toga Dikasetarij za kler će ga revidirati i, ako dobije zeleno svjetlo, bit će objavljen kao papinska uredba.

Novi prijedlog uključuje ograničenje mandata prelata na 12 godina s mogućnošću jednog produljenja, obavezno predstavljanje revidiranih financijskih izvještaja te uključivanje dvoje laika s pravom glasa u središnje vijeće organizacije.