Smješten na samoj granici s Rusijom, estonski grad Narva predstavlja idealno mjesto za ruskog predsjednika Vladimira Putina u slučaju invazije. Dvije zemlje dijeli samo jedan most i rijeka Narva.
Stanovništvo je podijeljeno. Neki članovi gradske ruske govorne zajednice gaje nostalgiju za sovjetskom prošlošću, dok se drugi boje ratnih ambicija Moskve.
U svjetlu potencijalnog napada estonski civili prolaze vojnu obuku i pripremaju se na svaki mogući scenarij.
U Narvi čak 95 posto populacije govori ruskim jezikom. Nakon pada Sovjetskog saveza mogli su izabrati svoje putovnice i mogućnost da putuju slobodno u Rusiju. Granica je ostala otvorena, ali vrlo dobro čuvana.
Neki od stanovnika ne kriju za što se zalažu. "Ja živim u Estoniji, ali sam državljanin Rusije. Do 1991. godine živjeli smo bez ikakvih granica i svi su bili sretni", rekao je jedan stanovnik za France 24.
Stariji Estonci koji govore ruski kažu da im nedostaju dani kada je zemlja pripadala sovjetskom bloku. Oni su ovdje manjina, no Putinu bi to moglo biti dovoljno. "Moguće je da koristi situaciju stanovnika ove regije koji govore ruski radi unapređenja svojih interesa", rekao je drugi muškarac.
Na mostu, koji je granični prelaz između dvije zemlje, estonska policija je u stanju pripravnosti. U prosjeku oko 2000 ljudi prelazi granicu svakog dana. Policajci dodaju da nikada ne razgovaraju s ruskim kolegama. "Nije naš posao da pričamo s njima", dodao je policajac.
Policajci objašnjavaju da su ruske provokacije konstantne, kao što je uklanjanje bova koje označavaju granicu iz vode. S vremenom su prijetnje postale direktnije.
Pripreme za najgore su neophodne, a već su se i civili počeli spremati za borbu. Doktori, odvjetnici, mehaničari - svi oni pripadaju estonskoj obrambenoj ligi (EDL), dobrovoljnoj paravojnoj organizaciji kojoj je cilj podržati aktivne vojnike. "Znam što trebam raditi, znam kamo trebam poslati svoju obitelj. Razmišljao sam o tome i to mi je utješno", rekao je Apo R., član EDL-a.
Obuka obuhvaća uništavanje dronova i kretanje u rovovima jer strahuju da bi primirje s Ukrajinom moglo imati direktne posljedice za njih.
"U slučaju prekida vatre s Ukrajinom mogli bi dovesti dio slobodnih trupa do naše granice", rekao je pukovnik Tonis Metjer.
U Narvi je postavljeno nekoliko skloništa u javnim zgradama. Ako se oglase sirene za opasnost, stanovnici znaju gdje mogu pronaći utočište.
Sve je spremno - estonski novi plan obrane, uključujući bunkere i rovove duž 300 kilometara granice sa Rusijom, s ciljem zaustavljanja ili usporavanja neprijatelja u slučaju napada - prije negoli stignu saveznici.
