Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Prije sedam godina s vrha su završili na dnu. Odlučili su da neće spašavati banke. Danas su opet na putu prema vrhu.


Island je najavio uvođenje poreza od 39 posto za sve svoje građane koji žele povući novac iz lokalnih banaka i preseliti ga u inozemstvo. Na taj način žele spriječiti odljev novca iz banaka kojima je prije šest godina, kada je država dozvolila da jednostavno propadne tko propasti mora, uvela stroga pravila.

Ne samo da su banke prepustili na milost i nemilost krizi i nisu ih spašavali novcem poreznih obveznika kao što su to činile mnoge druge zemlje, nego je Island odlučio suditi direktorima banaka kao kriminalcima, za razliku od SAD-a i Europe, gdje su banke dobile novčane kazne zbog nepravilnosti u poslovanju, dok su se njihovi čelnici izvukli nekažnjeno.

Iako je, kao i gotovo sve druge zemlje Island pretrpio težak udarac zbog financijske krize, danas je na putu sigurnog oporavka, piše Independent. 

Vezani članci Novac iz EU: Komu ide koliko? - 6 Čak 1165 stranica Nacionalnog plana odlazi u Bruxelles: Istražili smo u što će Vlada ulagati Znatiželjnici pokraj vulkana na Islandu Pokraj aktivnog vulkana odlučili zaigrati - odbojku: Znatiželjnici se na Islandu izlažu velikoj opasnosti

Kako priznaje i Međunarodni monetarni fond, oporavak je postignut bez ugrožavanja javnog sustava zdravstva i školstva.

Stopa nezaposlenosti pala je na samo četiri posto, čime je Island među najuspješnijim zemljama po tom kriteriju.

Političarka pokazala bradavicu i izazvala bijes javnosti

Umjesto održavanja umjetne vrijednosti lokalne valute, prihvatili su inflaciju. To je podiglo cijene na domaćem tržištu, ali i pomoglo jačanju izvoza.

Island je bio prva zemlja u Europi koju je pogodila financijska kriza, ali je isto tako i prva čija ekonomija se vratila na razinu prije krize.

Gospodarski rast je prošle godine usporio, no očekuje se da će ove i sljedeće godine dosegnuti tri posto, zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji i turizmu. Inflacija je trenutno na 0,8 posto, što je ispod ciljane od 2,5 posto, no ove se godine očekuje realni rast plaća od blizu šest posto. Javne financije su također u solidnom stanju, te je proračun prvi puta u sedam godina imao suficit, odnosno višak od 1,8 posto BDP-a.
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook