Otvorena su birališta na slovenskim prijevremenim parlamentarnim izborima, uoči kojih sve predizborne najave govore da će zemlja skrenuti udesno, te da će doći do velikog osipanja birača ljevice.
Po zadnjim anketama objavljenima u petak navečer, Slovenska demokratska stranka (SDS) nekadašnjeg premijera Janeza Janše mogla bi osvojiti 31 od 90 mjesta u slovenskom parlamentu, odnosno tri više nego na izborima 2008. godine. Ako se to ostvari, Janša bi kao predsjednik najjače parlamentarne stranke dobio mandat za sastav nove koalicije.
Socijaldemokratima (SD) aktualnog premijera Boruta Pahora ankete najavljuju samo desetak zastupničkih mandata, što je veliki pad u odnosu na rezultat iz 2008. kada su sa 29 zastupnika uspjeli dobiti parlamentarnu većinu u koaliciji sa strankom Zares, Liberalnim demokratima (LDS) i Demokratskom strankom umirovljenika (DESUS).
Od dosadašnjih partnera socijaldemokrata izborni prag će prijeći jedino DESUS. Dvije liberalne stranke (LDS i Zares) mogle bi prema anketama doživjeti pravi "potop" na biralištima i zajedno osvojiti manje glasova od Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmage Jelinčiča kojoj daju dva posto glasova.
Ljubljanski je gradonačelnik Zoran Janković sa svojom strankom Pozitivnom Slovenijom privukao dio tradicionalnih glasača ljevice. Predviđaju mu osvajanje dvadesetak posto glasova, nedovoljno za dobivanje mandatarske uloge kojoj se nadao, ali dovoljno da se profilira kao jak politički igrač u razdoblju koje slijedi nakon izbora.
Janšini izgledi za sastavljanje nove vlade najviše će ovisiti o tome kakav će rezultat u nedjelju polučiti Slovenska pučka stranka (SLS), te stranka Nova Slovenija (NSI), njegovi potencijalni koalicijski partneri. Naime, ukoliko te dvije stranke nisu zadnjih dana kampanje napravile pomak, potencijalna tročlana koalicija desnog centra neće imati stabilnu većinu od pedesetak zastupnika, pa bi morala uključiti i četvrtog partnera, što bi koaliciju činilo manje funkcionalnom i operativnom.
Oko 3400 birališta širom Slovenije bit će otvoreno do 19 sati. Pravo glasa ima 1,65 milijuna ljudi, a očekuje se odaziv od 65 posto. Neslužbeni djelomični rezultati bit će poznati već u nedjelju navečer. Službene rezultate izbora državno izborno povjerenstvo objavit će 16. prosinca, a koji dan prije početka božićno-novogodišnjih praznika trebala bi se održati i konstitutivna sjednica novog parlamenta.
U Rusiji prvi su na birališta počeli izlaziti stanovnici ruskog dalekog istoka, još u subotu navečer po srednjoeuropskom vremenu, a do nedjelje rano ujutro otvorena su birališta u svim dijelovima najveće zemlje svijeta, podijeljene u devet vremenskih zona.
Građani biraju 450 zastupnika Državne Dume, donjeg doma ruskog parlamenta, a mogu birati među stranačkim izbornim listama sedam registriranih stranaka. Registriranih birača je nešto manje od 110 milijuna koji mogu dati svoj glas na oko 95.000 birališta u zemlji.
Na izborima se natječu kandidati vladajuće stranke Jedinstvene Rusije, kojoj se predviđa pobjeda, ali ne više i dvotrećinska većina u Dumi, Komunističke partije, ultranacionalističke Liberalne demokratska stranke (LDPR), Pravedne Rusije, kao i kandidati stranaka Prava Stvar, Jabloko i Domoljubi Rusije.
Očekuje se da će u novi saziv ruske Dume ući četiri stranke koje su bile i u petom sazivu, a to su Jedinstvena Rusija, komunisti, LDPR i Pravedna Rusija. Analitičari smatraju da ostale stranke - Prava Stvar, Jabloko i Domoljubi Rusije - neće ostvariti izborni prag od sedam posto za ulazak u Dumu.
Prijašnji sazivi parlamenta imali su četverogodišnji mandat, ali su ga zastupnici posljednjeg saziva produljili na pet godina u interesu stabilnosti.
Vodeće agencije za istraživanje javnog mišljenja ocijenile su da Jedinstvena Rusija aktualnog premijera i vjerojatno budućeg predsjednika države Vladimira Putina, iako će i dalje imati većinu u parlamentu, neće ponoviti rekord iz 2007. godine kada je osvojila 64,3 posto glasova. Također navode da će ta stranka osvojiti nešto više od 50 posto glasova što znači da neće imati dvotrećinsku većinu u Dumu potrebnu za promjene ustava.
Rezultati ovih izbora svakako će utjecati na Putinov autoritet i njegovu mogućnost da i dalje diktira politiku. Putin se planira vratiti na dužnost predsjednika na izborima iduće godine, a ako bude izabran imat će šestogodišnji mandat i teoretski bi mogao ostati u Kremlju do 2024. Dužnost premijera trebao bi tada preuzeti sadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev.
Izbore prati 697 stranih izbornih promatrača, od kojih je gotovo polovica iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeća Europe, i više od 500 tisuća domaćih, izjavio je predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Vladimir Čurov.
Više od 331 tisuće djelatnika ministarstva unutarnjih poslova osigurava izbore diljem zemlje, a javni red i mir u Moskvi uoči i tijekom izbora održava 51.500 policajaca i pripadnika unutarnje vojske ministarstva, dok ih je na prošlim izborima za Dumu 2007. bilo 20.000. Zamjenik čelnika moskovske policije Vjačeslav Kozlov izjavio je da je pred izbore provedena preventivna pretraga 159.000 stanova, među kojima su bili stanovi osam stranaca i 17.000 ljudi koji nelegalno žive u Moskvi.
Pripadnici policije dežuraju na svim biralištima i to ne samo radi očuvanja reda i mira nego i zbog mogućih kršenja izbornih zakona, među kojima su nedopuštena agitacija ili potkupljivanje birača, priopćilo je ministarstvo. Nakon izbora policajci će osigurati prijevoz izbornine dokumentacije.
Ministarsvo unutarnjih poslova upozorilo je stranke i pokrete, za koje postoje informacije da planiraju održati manifestacije na dan izbora, da to ne čine bez prethodno dobijene suglasnosti vlasti. (Hina)
-
OPA!Nogometaši Japana napustili svoju bazu na Svjetskom prvenstvu: Više to nisu mogli gledati
-
Prisjelo imNaručili dva sladoleda, a papreni račun ostavio ih bez teksta: "Mislila sam da su rekli 14 eura"
-
produbljena krizaVIDEO Iran na rubu katastrofe: Satelitske snimke otkrile nešto pogubnije od ratnih operacija
