Eksperiment s umjetnom inteligencijom i cjepivom, koji bi prije samo nekoliko godina zvučao tek spekulativno, sada je stigao do testiranja na ljudima. Znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu stvorili su cjepivo čija je središnja komponenta u potpunosti dizajnirana umjetnom inteligencijom, s ciljem pružanja zaštite ne samo od poznatih varijanti koronavirusa već i od srodnih životinjskih virusa, koji bi mogli izazvati buduće epidemije.
Konvencionalna cjepiva obično su izgrađena da prepoznaju određeni virus, no kako se virusi razvijaju ta zaštita može oslabiti, što zahtijeva ponovljena ažuriranja poput onih viđenih kod cjepiva protiv gripe i višestrukih revizija cjepiva protiv COVID-19 od 2021. godine, napominje u članku za The Conversation Neil Mabbott, pročelnik za imunopatologiju na britanskom Sveučilištu u Edinburghu, komentirajući navedeno istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Journal of Infection.
Umjetna inteligencija nudi drugačiju strategiju. Ispitivanjem genetskih informacija tisuća srodnih virusa, može identificirati značajke koje ostaju uglavnom nepromijenjene. Tim iz Cambridgea primijenio je ovaj pristup na sarbekoviruse, skupinu koja uključuje viruse odgovorne za SARS i COVID-19, kao i nekoliko životinjskih koronavirusa. Zajedničke, stabilne značajke pronađene u toj obitelji postale su temelj spomenutog novog cjepiva.
DNK umjesto glasničke RNK (mRNk) i prvo testiranje na ljudima
Umjesto korištenja tehnologije mRNK, cjepivo koristi DNK. Prema Mabbottu, DNk cjepiva su općenito stabilnija, što pojednostavljuje skladištenje i transport, posebno u zemljama s nižim prihodima gdje su sustavi hladnog lanca ograničeni.
To novo cjepivo se također može primijeniti bez igala. Mlaz tekućine pod visokim tlakom gura ga kroz kožu, potencijalno smanjujući nelagodu i podržavajući brzo djelovanje tijekom epidemija.
Prvo ispitivanje na ljudima pokazalo je da je DNK cjepivo dizajnirano umjetnom inteligencijom sigurno, dobro podnošljivo i sposobno za stvaranje antitijela koja prepoznaju više sarbekovirusa. Međutim, imunološki odgovori bili su skromni, trajanje zaštite ostaje nejasno i još su potrebna veća istraživanja.
Univerzalno cjepivo nije neizbježno, ali Mabbott tvrdi da istraživanje pokazuje da umjetna inteligencija može ubrzati napredak prema tom cilju. Daljnja istraživanja moraju odrediti učinkovitost u stvarnom svijetu i moguće potrebe za doziranjem tijekom vremena.
Značaj istraživanja
Cjepiva širokog spektra mogla bi pružiti zaštitu od virusa koji se još nisu pojavili kod ljudi. Mabbott napominje da takva cjepiva mogu ojačati odgovore na nove zarazne bolesti, gripu, pa čak i ebolu. Nedavne epidemije u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi uključuju ebolin soj Bundibugyo, koji postojeća cjepiva protiv ebole ne pokrivaju.
