Njemački parlament u četvrtak je većinskim glasovima zastupnika demokršćansko-socijaldemokratske koalicije Angele Merkel odobrio brojne promjene zakona o azilu koji sadrži kako mjere olakšanog protjerivanja osoba kojima je odbijen zahtjev za azilom tako i mjere kojima se potiče integracija izbjeglica s dugoročnom perspektivom boravka u Njemačkoj.
Paket zakonskih mjera donesen je u prvom redu kako bi se financijski rasteretile općine i gradovi koji nose glavni dio tereta zbrinjavanja izbjeglica ali i kako bi se smanjili poticaji ekonomskim izbjeglicama za dolazak u Njemačku.
Tako će ubuduće u primarnim prihvatnim smještajima izbjeglice umjesto financijske primati pomoć u robi i hrani. To bi ekonomske izbjeglice trebalo odagnati da zbog financijskih razloga u Njemačkoj traže politički azil.
Daljni aspekt novog paketa zakonskih mjera koji bi trebao smanjiti broj dolazaka u Njemačku onih koji nemaju izgleda za stjecanje političkog azila je i proglašavanje Kosova, Crne Gore i Albanije zemljama sigurnog porijekla.
Tako su, nakon što su Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina već prije proglašene sigurnim zemljama, i ostale zemlje zapadnog Balkana sada proglašene sigurnima što omogućava brže odbijanje zahtjeva za azilom osobama koje dolaze iz ovih zemalja a time i njihovo brže protjerivanje.
Osobama kojima je odbijeno pravo na azil i koje odbiju dobrovoljan odlazak bit će uskraćene socijalne povlastice.
Istodobno je građanima zapadnog Balkana omogućen lakši pristup njemačkom tržištu rada i u sektorima koji su dosad bili zatvoreni za radnu snagu iz ovih zemalja. Uvjet je radni ugovor s nekom njemčkom tvrtkom i radno mjesto s plaćom koja odgovara njemačkim tarifnim pravilnicima.
Novi zakonski paket istodobno otvara prostora za dodatne mjere koje bi doprinjele bržoj integraciji onih kojima je odobren zahtjev za političkim azilom ili kojima je dugoročno priznat status izbjeglica. Vlada u narednim godinama planira odvojiti više sredstava za integracijske mjere, prije svega jezične tečajeve.
Izbjeglicama s perspektivom duljeg boravka u Njemačkoj bi trebao biti omogućen i lakši pristup tržištu rada.
Kako bi se što prije pronašao solidan smještaj za velik broj izbjeglica koje trenutno žive u improviziranim naseljima ili šatorima, ublažavaju se i građevinske odredbe i snižuju kriteriji za ovakvu vrstu smještaja.
Zakon bi u petak trebao biti izglasan i u Bundesratu, gornjem domu parlamenta koji štiti interese saveznih pokrajina.
Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je u četvrtak Europu, predstavljajući u Bundestagu stajališta njemačke vlade o izbjegličkoj krizi, na zajedničke napore u savladavanju izazova koje donosi aktualna migracija te se još jednom zauzela za jačanje suradnje s Turskom.
"Mi, kao nikada do sada, izravno doživljavamo da u našem globaliziranom svijetu ratovi, sukobi i manjak perspektive, koji nam se čine toliko daleki, sve češće dolaze i do našeg kućnog praga", rekla je Angela Merkel obraćajući se zastupnicima njemačkog parlamenta kojima je predstavila stajališta njemačke vlade o problemu izbjeglica.
Njemačka kancelarka je istaknula kako je izbjegličku krizu moguće savladati jedino zajedničkim snagama te mjerama na nacionalnoj razini, u što spada i najnoviji zakonski paket o izbjegličkoj i politici azila, koji bi u četvrtak trebao biti izglasan u Bundestagu.
"Izbjeglička kriza Europu postavlja pred povijesnu probu. No Europa može samo zajednički pronaći izlaz iz krize. To je problem koji se može riješiti zajednički na globalnoj i nacionalnoj razini, a njemački paket zakonskih mjera o azilu je jedan od dijelova te strategije", rekla je Merkel pozivajući zastupnike da podrže ovaj paket mjera.
"Nije pretjerivanje ako ovu zadaću shvatimo kao povijesnu kušnju za Europu", rekla je njemačka kancelarka.
Ona je, uoči današnjeg sastanka na vrhu Europske unije, ukazala na potrebu rješavanja problema "na izvoru" tj. u, građanskim ratom pogođenoj Siriji. Isto tako, ukazala je na potrebu što boljeg povezivanja s Turskom.
"Nama neće poći za rukom izbjegličku struju smanjiti i usmjeriti bez suradnje s Turskom", rekla je Merkel. Jedna od mjera bi bilo i proglašenja Turske "sigurnom trećom zemljom" u koju bi mogle biti vraćane izbjeglice.
Ona je uputila i kritike na račun nekih dijelova demokršćanske Unije CDU/CSU koji traže zatvaranje njemačkih granica kako bi se zaustavio priljev izbjeglica.
"Ograđivanje i izolacija u 21. stoljeću interneta je iluzija", poručila je Merkel. Ona je istodobno kritizirala i propusnost vanjskih granica Europske unije.
Angela Merkel odbila stranački pritisak da zauzme oštriji stav prema izbjeglicama
"Mi moramo doći do zaključka kako kontrola na vanjskim granicama ne funkcionira", rekla Merkel.
Ona se još jednom založila za pravedniju preraspodjelu izbjeglica po zemljama Europske unije.
Zakonski paket, koji bi danas trebao izglasati Bundestag, istodobno sadrži neka ublažavanja ali i pooštrenja zakona u odnosu na izbjeglice. Današnje usvajanje zakonskog paketa u Bundestagu, zbog demokršćansko-socijaldemokratske većine, slovi kao sigurno, a očekuje se da ga sutra izglasa i gornji dom saveznih pokrajina, Bundesrat.
Ubuduće bi, nakon Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije, i Kosovo, Albanija i Crna Gora bile proglašene zemljama sigurnog porijekla, što omogućava brže protjerivanje podnositelja zahtjeva za azilom koji dolaze iz ovih zapadnobalkanskih zemalja.
Istodobno se proširuje spektar mjera integracije za one izbjeglice koje imaju izgleda za dulji ili trajni legalni boravak u Njemačkoj pri čemu će njemačka vlada osigurati lokalnim zajednicama dodatna sredstva namijenjena integraciji izbjeglica.
Parlamentarna oporba žestoko je kritizirala vladinu politiku prema izbjeglicama.
Predsjednica zastupničkog kluba stranke Ljevica Sahra Wagenknecht predbacila je Angeli Merkel potpuno promašenu državnu politiku zbog nedostatka smještajnih i drugih kapaciteta u zbrinjavanju izbjeglica.
Ona je istodobno upozorila na to da i u Njemačkoj žive mnogi koji se nalaze na rubu egzistencije.
"Tko sam strahuje po vlastitu budućnost rijetko je spreman druge dočekati raširenih ruku", rekla je Wagenknecht.
No i predstavnik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Thomas Oppermann je kritizirao neke zahtjeve demokršćana. On je još jednom odbacio uvođenje tzv. tranzitnih zona na granicama u kojima bi se, kako to želi Unija CDU/CSU, vršila selekcija izbjeglica ovisno o izgledima na stjecanje političkog azila.
"I mi želimo bolju kontrolu granica. Ali nećemo dopustiti pogranične logore za tisuće izbjeglica", zaključio je Oppermann. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
