Bosna i Hercegovina izvijestila je Europsku komisiju kako je posjedovanje dvojnog državljanstva s Hrvatskom u slučaju državljana te zemlje ilegalno iako to zapravo nije točno, a ova zbrka nastala je zbog toga što je na upitnik iz Bruxellesa svaka razina vlasti u BiH odgovarala zasebno, pri čemu je očekivana koordinacija očevidno izostala, objavile su u subotu banjolučke "Nezavisne novine".
Pročitajte i ovo
Upitnik je vlastima BiH Europska komisija uputila u sklopu priprema za razmatranje zahtjeva te zemlje za odobravanje statusa kandidata za članstvo u Uniji.
Na prvotnih nešto više od tri tisuće pitanja u BiH su odgovore pripremali gotovo godinu dana, a nedavno im je stigao paket od dodatnih 655 pitanja koja trebaju pojasniti niz nejasnoća. Ispostavilo se kako je jedna od njih vezana za dvojno državljanstvo građana BiH i Hrvatske.
Kako piše banjolučki list, na nekoliko su mjesta u upitniku tijela vlasti BiH odgovorila kako sporazum postoji, no u odgovoru na 496. pitanje u poglavlju o političkim kriterijima izrijekom stoji kako BiH i Hrvatska nemaju potpisan sporazum o dvojnom državljanstvu.
"Da konfuzija bude veća, u tom odgovoru tvrdi se i da svi državljani BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo nemaju za to pravni osnov. Drugim riječima, tvrdi se da svi državljani BiH s hrvatskim državljanstvom taj status imaju ilegalno, odnosno protuzakonito", pišu "Nezavisne".
U Ministarstvu civilnih poslova BiH potvrdili su kako BiH i Hrvatska zapravo imaju važeći sporazum o dvojnom državljanstvu koji je potpisan 2007. a ratificiran u Predsjedništvu BiH 2011. pa građani BiH s dvojnim državljanstvom ne trebaju strahovati za svoj pravni status.
Na upit kako je onda ovakav odgovor mogao biti poslan u Bruxelles u Ministarstvu civilnih poslova su odgovorili kako je takav odgovor zapravo stigao iz MUP-a Republike Srpske.
"Zašto su oni to napisali mi to doista ne znamo. Možda su se zbunili, možda su imali neke primjedbe ili imaju neko mišljenje s kojim mi nismo upoznati", tumačenje je neimenovanog dužnosnika Ministarstva civilnih poslova.
Iz MUP-a RS-a na pitanje kako se to moglo dogoditi uopće nisu odgovorili. Europska komisija je ipak već reagirala a nakon što su im iz BiH poslali proturječne odgovore na ovo pitanje zatražili su pojašnjenje pa je u tijeku priprema novog usuglašenog odgovora, no za sada nije poznato što bi u njemu trebalo stajati.
Ne žele državnu policiju na svom području
Da u Republici Srpskoj "njeguju" napete odnose sa središnjom vlašću pokazuju i najnovije prijetnje njena predsjednika Milorada Dodika, koji je rekao da će silom spriječiti pokušaj raspoređivanja pripadnika policije iz drugog entiteta Federacije BiH kako bi državnoj Graničnoj policiji BiH pomogli u sprječavanju ilegalnih migracija.
"Svaki pokušaj da i jedan pripadnik policije Federacije BiH uđe u Republiku Srpsku bez suglasnosti vlasti Republike Srpske bit će spriječen silom. Ukoliko FBiH pošalje svoje policajce u Republiku Srpsku bez suglasnosti naše Vlade bit će spriječeno i smatrat ćemo to aktom napada i agresijom na Republiku Srpsku", rekao je Dodik kako ga u subotu citiraju mediji u tome entitetu.
Vlada Federacije BiH najavila je jučer kako će odobriti ispomoć od 50 policajaca Graničnoj policiji BiH kako bi pomogli u zaustavljanju ilegalnih migranata. Dodik je naveo kako nitko ne treba pokušavati poslati pripadnike policije iz drugoga entiteta na područje Republike Srpske kako bi pomogli Graničnoj policiji. Pojasnio je kako Granična policija samo koristi teritorij Republike Srpske. Dodik je dodao kako sve razine vlasti u BiH imaju problem s migrantima koji, kako je dodao, moraju zajednički rješavati.
Vlasti BiH objavile su kako je od početka migrantske krize u zemlju ušlo više od 10.000 ilegalnih migranata. Istodobno proturječni su podaci koji se odnose na broj migranata koji su ostali u zemlji. Državni ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić ističe kako se radi o 2.500 migranata, dok vlasti Unsko-sanske županije u kojoj se nalazi najveći broj tvrde da ih je tamo 5.000. Iz Unsko-sanske županije koja se nalazi na sjeverozapadu BiH migranti pokušaju ilegalnim rutama ući u Hrvatsku i nastaviti put dalje prema zemljama Europske unije. (D.B./Hina)
