Lukašenko, kojega kritičari optužuju za kršenje temeljnih ljudskih prava u Bjelorusiji, također bi se trebao sastati s talijanskim premijerom Silviom Berlusconijem i ministrom vanjskih poslova Francom Frattinijem na radnoj večeri. Tijekom posjeta Vatikanu Lukašenko je pozvao Papu u posjet toj bivšoj sovjetskoj republici. 'Vaša svetosti, nadamo se da ćemo vas primiti na bjeloruskom tlu ako Bog da', kazao je Lukašenko na kraju 25-minutna susreta s Papom.
Oko 60 posto Bjelorusa pravoslavne je vjere, a Lukašenko se u prošlosti izjašnjavao kao 'pravoslavni ateist'. Njegov poziv Papi da posjeti Bjelorusiju, u kojoj živi 14 posto katolika, važan je zbog odnosa Vatikana i Ruske pravoslavne crkve, koji su napeti nakon pada komunizma 1989. Posjetom Italiji i Vatikanu završila je 14-godišnja Lukašenkova diplomatska izolacija.
U uvodniku vodećih talijanskih novina Corriere della Sera kritizira se Berlusconijeva vlada zbog toga što je dopustila čovjeku kojega nazivaju 'posljednjim europskim diktatorom' da prekine svoju izolaciju posjetom Italiji. Frattini je odgovorio novinama da je svrha Lukašenova posjeta pomoći Bjelorusiji da 'postupno pođe na put demokratskog razvoja' i ohrabriti njezino približavanje Europi i europskim demokratskim standardima.
Lukašenko je u travnju već dobio poziv EU-a da sudjeluje na sastanku 'Istočno partnerstvo' 7. svibnja u Pragu, cilj kojega je poduprijeti bivše sovjetske republike - Ukrajinu, Gruziju, Armeniju, Azerbajdžan, Moldaviju i Bjelorusiju - te smanjiti energetsku ovisnost o Moskvi. Bjelorusija su do prošle godine stalno kritizirali u Washingtonu i Bruxellesu, a Lukašenku je bio zabranjen ulazak u Europsku uniju zbog namještanja svog ponovna izbora na dužnost predsjednika 2006. Međutim, zapadne zemlje su omekšale svoja stajališta pošto su oslobođeni posljednji politički zatvorenici u zemlji, ukinuto ograničenje u izdavanju oporbenih novina i provedeni nešto slobodniji izbori u usporedbi s prošlima.
