Ivan Mrkić: 'Srbija zna što su njezini prioriteti u vanjskoj politici.'

Srbija neće popustiti pred zahtjevima koji stižu iz Bruxellesa i najmoćnijih članica EU-a i neće se pridružiti državama koje uvode sancije Rusiji, tvrde beogradski mediji.

Pročitajte i ovo Tragedija u Srbiji "Više ga nikad nećeš vidjeti", zaprijetio majci: Pola sata kasnije grozne riječi postale su stvarnost Strah zbog rata Mala Rusija u hrvatskom susjedstvu: Tisuće ljudi pobjeglo iz domovine i stvorilo zajednicu

Pozivajući se na izvore iz srbijanskog državnog vrha, mediji objavljuju da visoki državni dužnosnici vode intenzivne razgovore s partnerima i u Bruxellesu i u Moskvi, kako bi objasnili specifične pozicije Srbije i zatražili razumijevanje za 'izbalansirano stajalište' Beograda.

Crnić-Grotić: 'Genocid je počinila Srbija ili je počinjen u ime Srbije'

Od Srbije navodno nije izravno traženo da slijedi kurs Bruxellesa, ali je naglašeno da, kao država koja je započela pristupne pregovore o članstvu, treba usklađivati vanjskopolitičke akcije s EU-om ukoliko želi napredovati na tom putu.

Beogradu su u neformalnim kontaktima iz Bruxellesa i više europskih središta ukazali da se treba pridružiti odlukama EU-a, iako Srbija nije formalna članica, ali jest započela pristupne pregovore, prenose beogradski mediji.

Nasuprot tvrdnjama i izjavama kako stajalište Srbije prema Ukrajini mora biti identično stajalištu Bruxellesa, neslužbena su saznanja da 'takvog inzistiranja nema'.

'Jedino što bi za Bruxelles bilo neprihvatljivo jest otvoreno stajanje na stranu Rusije', izvijestio je B92.

Srbijanski šef diplomacije Ivan Mrkić rekao je za 'Večernje novosti' kako 'Srbija zna što su njezini prioriteti u vanjskoj politici.'

'Čim bude formirana nova vlada, preciznije će biti istaknuta stajališta, koja će, uvjeren sam, kao i do sada, biti utemeljena na međunarodnom pravu i univerzalno prihvaćenim principima koji reguliraju međunarodne odnose', rekao je Mrkić, koji je ranije ovog tjedna razgovarao i sa šefom izaslanstva EU-a u Beogradu Michaelom Davenportom i s veleposlanikom Rusije Aleksandrom Čepurinom.

Haag: Kreće drugi krug Hrvatske tužbe protiv Srbije

Ravnatelj Zaklade Konrad Adenauer Henry Bone kaže da je "za EU u ovom trenutku najvažnije da osigura zajedničko stajalište 28 zemalja članica o ukrajinskoj krizi", a uvjeren je da u Europi postoji razumijevanje za delikatnu poziciju Srbije koja ima veze i s Rusijom i s Unijom i da u Bruxellesu "postoji svijest o situaciji u Srbiji, gradnji plinovoda s Rusijom i za ekonomsku situaciju u zemlji".

"Ipak, ova situacija pokazuje da će Srbiji sve teže biti da ostane neutralna. Što bude bliža članstvu u EU-u, bit će i veća očekivanja od Beograda da bude konstruktivan i da surađuje s članicama Unije", rekao je za B92 Henry Bone.

Izvjestitelj Europskog parlamenta Jelko Kacin poručio je u četvrtak kako Bruxelles očekuje od Beograda da svoje stajalište prema ukrajinskoj krizi prilagoditi politici Europske unije, podsjetivši da je to Crna Gora već učinila.

"Što se tiče odnosa prema Ukrajini, nadamo se da će Srbija razumijeti o čemu je riječ i da će i ona zauzeti stajalište koji je blizu stajališta Europske unije. Crna Gora je to već učinila", izjavio je slovenski europarlamentarac Tanjugu.

Kako je u četvrtak priopćeno iz ureda visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, šest zemalja izvan EU-a, među kojima su Crna Gora i Albanija, pridružile su se sankcijama EU-a protiv Rusije. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook